BANJALUKA – Poljoprivrednici iz BiH nemaju puno koristi od dozvole za izvoz krompira u zemlje EU, a što pokazuju i zvanični podaci prema kojima je izvoz ove povrtarske kulture na zanemarivom nivou.
Za devet mjeseci ove godine iz BiH su izvezena 943.954 kilograma krompira vrijednog 203.719 maraka, a što je 700.000 KM manje nego za cijelu prošlu godinu, kada je u zemlje Evropske unije izvezeno 1,43 miliona kilograma, čija je vrijednost bila 900.550 KM.
Većina krompira 2016. završila je u susjednoj Hrvatskoj, u koju su ove godine izvezena tek 1.604 kilograma, čija je vrijednost prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH 1.470 KM.
Kada je ukupan izvoz za ovu godinu u pitanju, on je ostvaren u iznosu od 1,35 miliona maraka, a po vrijednosti najviše je izvezeno u Norvešku (371.889 KM), Crnu Goru (369.653 KM) i Makedoniju (356.183 KM), dok je najznačajniji EU uvoznik bila Mađarska, koja je uvezla 600 tona krompira iz BiH vrijednog 98.358 maraka.
“Prilika vijeka”, kako je to najavljivano 2015. godine kada je stigla dozvola za izvoz, prema riječima onih koji su dobro upućeni u ovu oblast, nije iskorištena iz više razloga.
Prema riječima Brane Mastala, predsjednika Udruženja povrtara RS, u pitanju je klasična računica, prema kojoj se domaći krompir trgovcima u EU nije isplatio.
“Prošle godine njegova cijena po kilogramu je bila 18 feninga, a ove 40, i to je jedan od glavnih razloga, a trgovce interesuju samo zarada i finansijski efekat. On je ove godine jednostavno bio skup”, kazao je Mastalo.
Pojašnjava kako je na visoku cijenu najviše uticala suša, koja je za 40 odsto umanjila prinose, te činjenica da su zasijane površine pod krompirom znatno manje nego prošle godine, kada su ga brojni proizvođači morali baciti na otpad jer je došlo do hiperprodukcije.
“Procjene su da ga čak neće biti ni za naše potrebe”, kazao je Mastalo.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra kako za krompir iz BiH u zemljamama EU nema mjesta jer one nemaju tradiciju kupovine proizvoda iz južne Evrope.
“Te zemlje imaju visoke standarde i mogu sebi da priušte i skuplje organske proizvode, tako da sigurno gledaju da li neki proizvod dolazi iz Francuske ili iz BiH”, kazao je Marinković.
Dodaje kako je na snazi pogrešna politika uvoza i dozvola za uvoz svih poljoprivrednih proizvoda u BiH.
“Apelovali smo da se uvede sistem reciprociteta, te da se i mi ponašamo prema drugima kao i oni prema nama”, kazao je on i ukazao na potrebu edukacije potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda.
I Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nedavno je priznao kako je dobijanje dozvole za izvoz u zemlje EU bio veliki uspjeh, ali da je propuštana velika šansa jer je BiH jedna od rijetkih trećih zemalja kojima je izvoz odobren.
Izvoz krompira za 2017. godinu
Zemlja izvoza Količina (kg) Vrijednost (KM)
Norveška 410.514 371.889
Crna Gora 1.325.000 369.653
Makedonija 1.554.200 356.183
Mađarska 600.000 98.358
Rumunija 284.600 75.897
Srbija 293.266 58.352
Slovenija 44.000 17.211
Njemačka 13.750 10.781
Hrvatska 1.604 1.470
————————————————————–
UKUPNO: 4.526.934 1.359.798
Nezavisne novine