BRISEL, Ministri finansija država članica evrozone trebali su se sastati u ponedjeljak naveče u Bruxellesu kako bi raspravili moguće iduće korake pri umirivanju investitora.
Sastanak je ugovoren na brzinu nakon što je tokom ponedjeljka postalo jasno da će se zajednički stav vrlo teško pronaći. Nekoliko ministara je u posljednjih nekoliko dana izložilo nekolicinu ideja s namjerom da se pomogne tzv. perifernim državama u borbi sa sve višim troškovima finansiranja. Usprkos nedavno dogovorenim mjerama vanredne pomoći za Irsku, tržište i dalje pokazuje zabrinutost i traže se sve viši prinosi za ulaganje u državne obveznice Portugala, Španije i Italije. Među idejama koje su se pojavile glavne su bile ona o povećanju iznosa izdvojenog u fond za vanrednu pomoć sa sadašnjih 440 milijardi evra te ona o stvaranju i izdavanju zajedničke obveznice evrozone. No, njemačka kancelarka Angela Merkel odbila je obje ideje i onu o evrozonskoj obveznici kao i onu o povećanju fonda. “Ne vidim potrebu za povećanjem fonda u ovom trenutku”, izjavila je Merkel nakon sastanka s poljskim premijerom, prenosi Financial Times. Dodala je i da ugovori o evrozoni za sada “ne dozvoljavaju evrozonske obveznice, barem što se nas tiče”.
J.-C. Juncker, luksemburški premijer Njemačkim odbijanjem jedino oružje u borbi s nepovjerenjem investitora ostaje odluka Evropske centralne banke (ECB) o kupovini obveznica na otvorenom tržištu. Iako se službeni iznos još uvijek drži na 60 milijardi evra namijenjenih za tu svrhu, poznavaoci tržišta tvrde da ECB na tržištu kupuje i više od toga kako bi spriječio da se u Portugalu i Španiji ponovi scenario iz Irske i Grčke. I uz sastanak ministara čvrsta odluka o idućim koracima očekuje se tek na sastanku šefova država Evropske unije zakazanom za sredinu decembra. Ideju izdavanja evrozonskih ili čak evropskih obveznica (E-bond, Evrobond) obrazložili su u ponedjeljak u Financial Timesu, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker i italijanski ministar ekonomije i finansija Giulio Tremonti. Juncker je, inače, i službeni predstavnik ministara finansija država članica evrozone. Prema njihovom konceptu jedinstvene obveznice izdavala bi Evropska agencija za dugove (EDA, European Debt Agency) koja bi nastala na temelju sadašnjeg fonda za vanrednu pomoć. EDA bi izdavala obveznice dijelom umjesto država članica EU, a u nekim slučajevima čak i u potpunosti umjesto nekih članica za one države kojima je pristup međunarodnim tržištima bitno otežan. Uz to, EDA bi omogućavala i sadašnjim vlasnicima državnih obveznica članica EU konverziju u evropske obveznice. Poslovni.hr