SARAJEVO – Ekonomski rast u BiH u ovoj godini biće usporen u odnosu na prethodnu, i to na oko tri odsto, zbog manjeg rasta izvoza, ali i produženog uticaja pandemije i neuspjeha na prevazilaženju političkih tenzija u zemlji, smatra šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Kristofer Šeldon.
Šeldon u intervjuu za Srnu navodi da će u ovoj godini biti smanjen izvoz proizvoda mineralnog porijekla, hemijskih proizvoda, baznih metala, kao i mašina i mehaničkih aparata, a da će biti zabilježen rast uvoza, uglavnom za infrastrukturne projekte.
Prema njegovim riječima, doznake će, vjerovatno, i dalje nastaviti da pružaju podršku postepenom povećanju potrošnje u BiH, dok se očekuje da investicije u sektorima energetike, građevinarstva i turizma pruže podršku za otvaranje radnih mjesta, tako da se u srednjoročnom periodu očekuje umjereni rast u zemlji.
“Rizike na putu rasta predstavljaju produženi uticaj pandemije i neuspjeh na prevazilaženju političkih tenzija, kao i sveukupna politička blokada na nivou BiH. Rješavanje ovog posljednjeg olakšalo bi povratak na dosljedniju implementaciju programa socio-ekonomskih reformi u zemlji”, ističe Šeldon.
Osvrćući se na 2021. godinu, on napominje da se procjenjuje da će ekonomski rast u BiH dostići oko 6,5 odsto, uglavnom zbog niže osnovice iz prethodne godine uzrokovane pandemijskom krizom.
“To je izuzetno ostvarenje rasta, budući da je to povećanje dovelo realni bruto domaći proizvod /BDP/ do nivoa prije krize”, ukazuje šef Kancelarije Svjetske banke, te pojašnjava da je realni rast u prošloj godini bio zasnovan na povećanju izvoza i snažnom rastu privatne potrošnje.
Uzimajući u obzir činjenicu da je domaća ekonomija mala, nije vjerovatno da model rasta zasnovan na domaćoj potrošnji može obezbijediti bolje izglede za razvoj i smanjenje nejednakosti u prihodima zemlje, prema prihodima koje ostvaruju članice EU.
“Održiviji model rasta vjerovatno bi zahtijevao prelazak sa modela rasta vođenog potrošnjom na model rasta vođen investicijama i izvozom proizvoda veće dodatne vrijednosti, što dovodi i do povećanja produktivnosti”, naglašava Šeldon.
Da bi se olakšao taj prelazak, prema njegovim riječima, primjena programa socio-ekonomskih reformi biće od ključnog značaja, takođe i u kontekstu ostvarivanja pomaka u pravcu članstva u EU.
Ukazujući na činjenicu da se smanjuje broj stanovnika u BiH, ali i starosna dob, Šeldon napominje da je neophodno više ulaganja u ljudski kapital, odnosno u djecu i mlade, kroz unapređenje obrazovnog sistema, te prilagođavanje zdravstvenog i penzionog sistema demografskim promjenama kroz koje BiH prolazi.
“Za ovo drugo je potrebna razborita, efikasna i efektivna fiskalna politika, koju trenutno karakterišu veliko poresko opterećenje i neefikasna javna potrošnja”, ocjenjuje on.
U BiH su, prema Šeldonovim riječima, izdvajanja za plate u javnom sektoru znatna zbog velike administracije, a, ipak, neke institucije nedostaju ili nemaju dovoljan kapacitet za pristupanje EU.
Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru smatra da su zato neophodne kontinuirane strukturisane reforme, “bez kojih će biti teško prilagoditi strukturu i veličinu, te prevazići rigidnosti u vezi sa zapošljavanjem u javnom sektoru, uključujući i preduzeća u državnom vlasništvu”.
On smatra da je neophodno i rješavanje pitanja penzija, ali i dobro upravljanje javnim dugom.
Govoreći o strategiji Svjetske banke za period 2022-2026, Šeldon napominje da je u pripremi novi okvir partnerstva sa zemljom /CPF/ za navedeni period.
Predloženi CPF navodi prioritete za rad Grupacije Svjetske banke u BiH. Ti prioriteti zasnovani su na analizi sveukupnih razvojnih izazova BiH, kako je naznačeno u ažuriranoj Sistematskoj dijagnostici zemlje /SCD/ iz juna 2020. godine.
Prema Šeldonovom riječima, u ažuriranoj SCD navedeno je da demografski trendovi, karakterisani starenjem stanovništva i velikom emigracijom, ukazuju na urgentnost stvaranja prilika za rad i kvalitetniji život, uključujući i bolju zdravstvenu zaštitu i obrazovanje za stanovnike koji ostanu, te za produktivan život u BiH.
“Ekološki rizici i njihov uticaj na život i ekonomiju, postaju sve istaknutiji. Predloženi CPF pruža podršku BiH za ostvarivanje održivog oporavka od uticaja pandemije kovida 19, te za reforme u skladu sa ambicijama zemlje za pridruživanje EU i dostizanje višeg životnog standarda”, kaže Šeldon.
Prema njegovim riječima, ključni ciljevi novog CPF-a ostaju isti kao i u prethodnom, a identifikovane su tri šire oblasti na koje će se usmjeravati angažman Grupacije Svjetske banke, čak i nakon ciklusa ovog CPF-a.
Cilj prve oblasti je povećanje inkluzivnog zapošljavanja u privatnom sektoru, druge unapređenje održivog pružanja usluga, a treće pružanje podrške BiH na povećanju otpornosti na klimatske promjene.
Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru u intervjuu Srni ističe da je u pripremi nekoliko projekata na zahtjev domaćih vlasti i u bliskoj saradnji sa njima.
Šeldon precizira da je riječ o projektima koji se odnose na unapređenje zdravstvenih sistema, otpornost i konkurentnost poljoprivrede, podršku zapošljavanju, razvoj šumarske ekonomije, unapređenje kvaliteta vazduha, te modernizaciju puteva. Srna