BANJALUKA – Predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske Milenko Krajišnik smatra veoma važnim dogovor o raspodjeli 330 miliona evra koje je Međunarodni monetarni fond (MMF) stavio na raspolaganje BiH, jer će biti potrebno mnogo novca da se smanji šteta i obezbijedi što brži oporavak privrede nakon epidemije.
Krajišnik je naveo da je ekonomija već sada u teškoćama izazvanim epidemijom virusa korina i vjerovatno će, zavisno od njenog trajanja, biti u još većim narednih mjesec ili dva, a značajna sredstva će biti potrebna da bi se smanjila šteta i obezbijedio što brži oporavak.
“Ta sredstva su veoma bitna i za Repšubliku Srpsku, i za FBiH i za Brčko distrikt”, rekao je Krajišnik za Alternativnu televiziju.
Krajišnik je dodao da ne bi govorio o tome da ima pobjednika ili gubitnika u ovoj raspodjeli, što je obrazložio riječima da bi gubitnici bili svi da se nisu dogovorili, a sada su dobitinici zato što je novac neophodan, iako ovaj iznos neće biti dovoljan, već će biti potrebno obezbijediti dodatna sredstva.
Prema njegovim riječima, svi sektori privrede imaće gubitke, ali neće na isti način biti pogođeni jer ni sada nemaju iste teškoće.
Govoreći o mogućim intervencijama Centralne banke BiH u saniranju krize i podsticanju oporavka privrede, Krajišnik je naglasio da bi smanjenje stope obavezne rezerve koje komercijalne banke drže kod Centralne banke olakšalo komercijalnim bankama mogućnost da reprogramiarju kredite i uvedu moratorijum na otplatu za one koji su u teškoćama.
Kada je riječ o slobodnim deviznim rezervema Centralne banke, Krajišnik je podsjetio da ih trenutno nije moguće koristiti jer Zakon o Centralnoj banci ne dozvoljava da ona kreditira privredu i državu.
“Zbog toga nije moguće koristiti slobodne rezerve koje trenutno iznose oko 840 miliona KM. To je iznos iznad stoodstotnog pokrića konvertibilne marke. Ako se teškoće nastave, a do sredstava u svijetu će biti teško doći, bilo bi dobro promjeniti zakon i iskoristiti taj novac”, kaže Krajišnik.
On je naveo i da će uskoro uslijediti rebalans republičkog budžeta jer rashode koji nisu prioritet treba ostaviti po strani da bi bile finansirane najvažnije potrebe.
Krajišnik je naveo i da će pad javnih prihoda u drugom kvartalu biti evidentan, a ako epidemija bude završena u maju vjerovatno će se osjetiti i početkom trećeg kvaratla.
Smatra da bi do kraja godine mogao da počne oporavak ukupnih ekonomskih aktivnosti, a time i javnih prihoda, iako će se oni sporije oporavljati u odnosu na rast privredne aktivnosti. Srna