NEUM, Bankarski sektor u BiH je u potpunosti stabilan uprkos trenutnim dešavanjima s nekim bankama. To nisu sistemski važne banke, što ne znači da to neće predstavljati sistemski problem, ukoliko se bude dešavalo i u budućnosti, izjavio je danas član Upravnog vijeća Centralne banke BiH Kemal Kozarić.
Kao jedan od uvodničara u okviru međunarodnog simpozijuma u Neumu posvećenog Reformskoj agendi i aplikaciji za prijem u članstvo EU, Kozarić je govorio o situaciji u bh. bankarskom sektoru BiH i upravljanju rizicima na bankarskom tržištu u perspektivi približavanja tržištu EU.
Ocijenio je da su najveći problem u ovom sektoru nekvalitetni krediti koji su na nivou od 15 posto te da je bankarstvo zbog toga opreznije kada su u pitanju mogućnosti povoljnih kreditnih linija za realni sektor, ali, naglasio je, to ne znači da banke ne smiju ili ne trebaju kreditirati.
-To je njihov osnovni posao i moraju biti slobodniji, ali preduslov za to je politička stabilnost u zemlji. Ukoliko BiH dobije kandidatski status i ukoliko se situacija stabilizuje, bankarski sektor bi trebao biti puno aktivniji – potcrtao je Kozarić.
Ističe takođe da se od novog zakona o bankama očekuje stvaranje strukture za oslobađanje banaka loših kreditnih plasmana kako bi podstakle kreditnu aktivnost.
S druge strane, navodi, Upravni odbor Centralne banke BiH je prvi put donio odluku o uvođenju negativne kamate na sredstva preko obavezne rezerve, što jasno šalje poruku da ta sredstva žele osloboditi da se plasiraju u realnom sektoru i građanima.
Kozarić upozorava i na objektivnu opasnost da jedan dio tih sredstava ode u razduživanje prema inostranstvu, ali izražava uvjerenje da će ipak većina njih biti oslobođena za nove plasmane.
Kazao je i da je prvi put, kada je u pitanju kreditno zaduživanje, odnos realnog sektora i građana 55 posto u odnosu na 45 posto u korist realnog sektora, što govori da su građani zaduženi i da je korporativni sektor taj koji treba da povuče nova sredstva, s tim da otvori i nova radna mjesta. Fena