SARAJEVO – Zakon o ublažavanju ekonomskih posljedica u FBiH, poznatiji kao „korona zakon“, prema mišljenju Udruženja poslodavaca FBiH i Sindikata trgovaca, nije donio željene rezultate i pomoć privredi i radnicima u obimu u kojem se očekivalo.
„Korona zakon“ donesen je u aprilu prošle godine kao odgovor na krizu izazvanu pandemijom virusa korona i zaustavljen ili otežan rad poslovne zajednice.
Poslodavci mislili da će ih više dobiti subvencije
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović smatra da je bio dobro postavljen koncept Vlade da se pomogne privredi kroz uplatu doprinosa, te onda tako puni penzioni fond koji je bio u opasnosti.
Kriterijum za dobijanje subvencije bio je pad prometa od 20 odsto, što on ocjenjuje korektnim.
„Međutim dvije su stvari bile problematične. Prvo, jer se s tim malo zakasnilo i subvencije su isplaćene tek u junu, a drugo, napravljena je loša procjena od strane Vlade i Udruženja poslodavaca. U Udruženju su mislili da će više korisnika biti uključeno. Privreda je bila u nešto boljem stanju nego što se očekivalo”, istakao je Smailbegović.
Dodao je da je u tri mjeseca (april, maj i jun) Vlada FBiH, na ime subvencija, isplatila oko 90 miliona KM, a računalo se na isplatu oko 250 miliona KM.
U aprilu 2020. godine 38 miliona maraka isplaćeno je za oko 24 hiljade poslodavaca i oko 164 hiljade zaposlenih. U maju je isplaćeno oko 32 miliona za skoro 20 hiljada obveznika i oko 142 hiljade zaposlenih, dok je u junu isplaćeno oko 19 miliona za oko 14 hiljada firmi i oko 86 hiljada zaposlenih.
Poslodavci kažu da novac nisu ni vidjeli jer je Vlada direktno uplaćivala doprinose. Žale se što su doprinosi uplaćivani na minimalnu platu, iako je Udruženje tražilo da to bude na isplaćenu platu.
„Vlada je tom odlukom pravila pritisak na poslodavce da isplaćuju što niže plate. Konceptualno zakon je dobar, ali nije bila dobra realizacija“, ističe Smailbegović.
Sindikat: Zakonom krpljene budžetske rupe
Predsjednica Sindikata trgovaca Mersiha Beširović naglašava da je pomoć Vlade FBiH bila apsolutno nedovoljna, posebno kada se uporede visina i obim finansijske pomoći drugih zemalja, koje dosežu do čak 10 odsto BDP-a.
„Prvi korona zakon u samom startu je imao jako puno kritika, prvenstveno zato što njegov cilj nije bila pomoć privredi, nego krpljenje budžetskih rupa. To je cilj i svih ekonomskih mjera koje donosi Vlada FBIH“, naglasila je Beširovićeva.
Dodala je da je učinjena greška jer nisu jasno definisani kriterijumi za raspodjelu pomoći, zbog čega sredstva u prvom valu nisu iskorištena,.
„Međutim, ono što definitivno pokazuju svi statistički podaci je da korona zakon nije spriječio osnovne negativne posljedice krize, a to je gubitak radnih mjesta i smanjenje plata. Upravo to je vrlo očita i direktna posljedica krize proteklih devet mjeseci” navela je Beširovićeva.
Nove mjere
Smailbegović kaže da bi u ovoj godini iz budžeta FBiH moglo biti izdvojeno od 300 do 350 miliona maraka za saniranje posljedica pandemije i to kroz više osnova, kao direktna pomoć, kao podsticaj za zapošljavanje i regresiranje kamata preko Garantnog fonda, kroz transfere nižim nivoima vlasti…
„Ostale zemlje u okruženju i EU su imale značajnija ulaganja. Ne možemo reći da će ova sredstva izvući privredu, ali 350 miliona nisu zanemarljiva sredstva. Vrlo je važno da ta sredstva odu u prave ruke, da se pomogne firmama koje zaslužuju i kojima će to pomoći da se održe i povećaju broj zaposlenih“, naglasio je Smailbegović.
Beširovićeva smatra da „korona dva zakon“ dolazi na neki način kao pokušaj ispravljanja greški koje su napravljene sa prvim zakonom.
„Jedina šansa koju privreda BiH ima jeste povratak normalnim tokovima, što je vrlo malo vjerovatno i prema svim prognozama gotovo nemoguće prije kraja 2021. i početka 2022. Usvajanje izmjena Zakona o porezima i dohotku u FBIH postavljeno je kao uslov za povećanje minimalne plate, ali nakon što su ove izmjene povučene sa Parlamenta u oktobru o ovome se više uopšte ne govori“, istakla je ona.
Dodala je da će radnici, bez povećanja minimalne plate, biti sve siromašniji, kupovna moć sve lošija, a gubitak radnih mjesta rapidno povećan.
„Bez smanjenja parafiskalnih nameta i rasterećenja privrede, koje će biti direktno uslovljeno povećanjem minimalne plate, nema oporavka. Dotad, plate i druga primanja u javnom sektoru ostaju nedodirljivi, a Vlada će ponovo zaduženjima krpiti rupe“, zaključila je Beširovićeva.
U Vladi FBiH muk
U Vladi Federacije BiH ne odgovaraju na pitanja o efektima „korona zakona“, ni 15 dana od kako su im upućena.
CAPITAL: Redžo Efendić