BANJALUKA, Republička tržišna inspekcija u narednom periodu staviće akcenat u kontrolama na primjenu Uredbe o izmjeni Uredbe o ograničavanju marži u prometu robe, koja je danas stupila na snagu, izjavila je Srni glavni republički tržišni inspektor Borka Surtov.
Ona je istakla da su za postupanje suprotno odredbama Uredbe predviđene kazne od 10.000 KM za pravno lice, 5.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu i 6.000 KM za fizičko lice, odnosno preduzetnika.
Suratov je podsjetila da je izmjenama Uredbe maksimalna marža na osnovne životne namirnice smanjena za po dva odsto – šest odsto u veleprodaji i osam odsto u maloprodaji i apelovala je na poslodavce da se pridržavaju propisanih marži, jer je cilj poštivanje propisa, a ne kažnjavanje.
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Nije cilj kaznjavanje, a gdje ce onda puniti budzet? Prozivodnja nam cvjeta, izvozimo to sto proizvodimo… da sigurno im nije cilj da kaznjavaju. Svaki inspektor ujutro dobije normu koliko kazni mora napisat a njima nije cilj da kaznjavaju! I kaze kada se vrati u firmu ako od pet kontrolisanih firmi nije kaznio samo jednu, sef mu kaze: a sta je sa ovom nemoguce da je sve ispravno.
Mazu narodu oci, kao ograniciti ce marze i to ce nesto mnogo dobro donijeti. Kao prvo, cijena u maloprodaji i veleprodaji ponajmanje zavisi od trgovacke marze ona ponajvise zavisi od proizvodjaca a proizvodjac kada formira cijenu svakako zeli da njegov proizvod bude konkurentan ali tu je prag rentabiliteta. Znaci ne isplati se raditi za dzaba. Npr. Hljeb inace ima ogranicenu marzu, ali pekari su prvo uspjeli (citaj morali) nekako izgurati podizanje cijna a onda posto, uglavnom, posluju na granici rentabiliteta a vise nemogu dizati cjenu oni smanjuju tezinu. Npr, Hljeb Vodenicar koji je bio tezak 880GR sada je tezak 800GR, cijena u maloprodaji je ista, maloprodajna marza je ista ali krajnji kupac dobija manje! To se naravno ne odnosi na sve pekarske proizvode ali na 80% da. Mogao bi nabrojati jos mnogo toga ali evo samo par artikala na koje prosijecan potrosac ne obraca paznju ali moze obratiti, od skoro Starkov smoki od 50GR ima 40GR, Starkov smoki od 150GR ima 135GR, Medenjak Ondina od 500GR ima 400GR, itd.itd. Ova mjera ce samo dovesti do novih otkaza i jos vise nezaposlenih.
jos jedna kalkulacija, uzmimo zadnjih pola godine kao referencu, ali period je takav bio i 2008. i trajao gotovo godinu dana:
trgovac nabavlja: brašno, šećer, mlijeko, ulje, so, margarin, mast, maslac i dr. po veleprodajnoj cijeni na koju dodaje,tada ograničenu maržu od 8% i nakon što proda te zalihe, nabavlja novu robu po 10-15% skupljoj cijeni od svoje maloprodajne i tako gotovo godinu dana neprekidno, istovremeno Vlada mu utrpava fikalizaciju, snižava neoporezivi dio L.dohotka sa 300, na 250KM, uvodi obaveze servisa fiskalnih kasa i monopolističko koritštenje usluga Mtel-a, istovremeno raste i cijena goriva, te još mnogo toga, nakon toga je bio period stabilizacije cijena, gdje Uredba o ograničenju nije ukidana, ali jesu donesene još jedne izmjene i dopune Zakona o porezima i doprinosima, naravno na štetu građana,da bi ponovno krenula kriza, izazvana smanjenom ponudom hrane na svjetskom tržištu(očekivano osim za naše Robne rezerve), poskupljenje nafte(naročito u RS),nemogućnost ograničavanja marži na gorivo, uvođenje novih akciza na gorivo, nova izmjena i dopuna, takođe na štetu svih građana RS Zakona o porezima i doprinosima, ukidanje neoporezivog dijela osnovice LD-a, novo još niže ograničavanje marži, i dr. što će još smisliti, samo sačekajte mjesec dva,
Pitanje je, koliku rezervu preduzetnici, naročito manji moraju imati, da bi izdržali tolika poskupljenja uz ograničene marže, a znamo da je to 70% ukupnog prometa u trgovinama jer se zbog krize ne kupuje ništa osim osnovnih namirnica, ako uzmemo da svi oni oraju imati u ponudi osnovne životne namirnice, a da one svakodnevno poskupljuju i nabavljaju se po većim cijenama nego što su prodate prethodne zalihe? Kako finansijski pokriti taj nesklad?
Ja sam zatvorio 2009. upravo zbog gore navedenog problema, nisam imao rezervu nakon stalnih poskupljenja da pokrijem fiskalizaciju!