BANJALUKA – Iako ga ne primjećujemo, dizajn je svuda oko nas. Od poruka na bilbordima, preko banera na internetu, novinskih stubaca pa sve do ambalaže proizvoda, okruženi smo primjerima dobrog i lošeg dizajna. Dok je dizajn sam po sebi neobično mjesto gdje se spajaju umjetnost i funkcionalnost, dizajneri koji stoje iza svega toga manje se ističu i teško stiču pažnju koju dobijaju umjetnici.
Pol Rend, dizajner loga IBM-a, jednom prilikom rekao je da je javnost više upoznata s lošim nego sa dobrim dizajnom. To za posljedicu ima favorizovanje lošeg dizajna, jer je to ono sa čime su svi navikli da žive. Novo predstavlja prijetnju, staro djeluje umirujuće.
S ovom konstatacijom je saglasna i Nejla Ramović, grafički dizajner i vlasnica svog pečata, kako kroz šalu kaže, odnosno dizajnerske firme “Dzajnr”.
“Smatram da se grafičkom dizajnu ne pridaje dovoljno značaja u našoj državi, jer kompanije još ne vide da je vizuelni identitet zapravo jedan moćan alat koji bi trebalo iskoristiti u svrhu diferenciranja na tržištu i približavanja potencijalnim kupcima u svrhu izdvajanja od velikog broja konkurenata”, istakla je Ramovićeva.
Da je mnogo skuplji loš dizajn od onog dobrog, ljudi u BiH su polako počeli da shvataju, ali ne u dovoljnoj mjeri u odnosu na strana tržišta.
“Situacija se u zadnjih nekoliko godina dosta popravila, sve većom pojavom internacionalnih kompanija na našem tržištu koje su prepoznatljive upravo po svojim vizualima, od kojih se tu i tamo može nešto i prepisati, što nikako ne odobravam, no smatram da je to pomak ka boljem u generalnom smislu”, mišljenja je Ramovićeva.
Tražeći tu dozu umjetničkog ushićenja i željna da pokaže sve što zna i koliki je njen dijapazon u umjetničkom smislu, Nejla je prije godinu dana počela da volontira i za jednu humanitarnu organizaciju iz Amerike.
“S obzirom na to da nisam imala mogućnost da se fizički priključim njihovim aktivnostima, odlučila sam da bar na ovaj način dam svoj doprinos. Vidjeti neke od svojih vizuala na njihovim eventima, materijalima ili društvenim mrežama, mnogo mi znači i svakako da je velika motivacija za dalje. Zaista, kada neko cijeni vaš trud i zalaganje, nekada to znači mnogo više od nekih drugih stvari”, objasnila je Ramovićeva.
Upravo te druge stvari i ushićenje koje ovaj posao donosi ponukali su je da od početnog statusa freelancera dođe do toga da otvori svoju firmu, što nije nimalo laka odluka kada ste mlada osoba u Bosni i Hercegovini.
“Naravno da je mnogo jednostavnije biti freelancer, radiš svoj posao za koji budeš uredno plaćen i tu se priča završava. U tom smislu, jedini logični korak za napredovanje je upravo ozvaničenje svega famoznim pečatom. Kod nas je taj pečat ipak veoma bitan, ali nije ga bilo lako dobiti, potrebno je čitavo more procedura i papirologije, vremena i novaca za postizanje legalnog statusa”, iskrena je Ramovićeva.
Kako naglašava, imala je želju da se na ovom polju istakne i ozbiljnošću, ali i profesionalizmom te da bude potpuno konkurentna na ovom polju u saradnji i sa domaćim, ali i stranim klijentima.
Koliko je ozbiljna u svom poslu, na pitanje “Nezavisnih” kako bi osmislila dizajnersko rješenje za Banjaluku, ona je odgovorila i prije nego što je pitanje bilo postavljeno do kraja.
“Banjaluka je jedan od bisera Bosne i Hercegovine, ima tu sreću da se može pohvaliti kulturno-istorijskim nasljeđem, ali i prirodnim ljepotama. Osnovni akcenat bih svakako stavila na Kastel i Vrbas, to je ono što privlači i što ostaje. Moja prezentacija bila bi zelena, sa veselim licima i multikulturalnim aspektom, jer je ovaj grad upravo takav. Sa nekim dodatnim elementima zabave, jer Banjaluka važi za pravo mjesto dobrog provoda i odličnih lokacija za izlazak i zabavu. Mislim da se iz mog odgovora može zaključiti da volim Banjaluku i da bih se potrudila da predstavim tu ljubav i za one koji će ovaj grad tek da zavole”, ispričala je Ramovićeva.
Grafički dizajn nije samo idejno rješenje, potrebno je da svaki klijent dobije ono što želi, a dizajn da se istakne u moru sličnih.
Recept za dobar rezultat, prema Nejlinim riječima, jeste da se pažljivo sasluša klijent, njegove želje i poruka koju želi poslati ciljnom auditorijumu.
“Ja svakom klijentu pristupam individualno i pokušavam na samom početku objasniti šta je to što će klijent dobiti za uloženi novac. Susrela sam se sa mnogo slučajeva gdje postoje određene predrasude od samog starta i to najčešće sa vjerovanjem da su dizajneri neodgovorni, da kasne i da su preskupi. Upravo zbog toga se trudim da ne obećavam ništa što ne mogu ispuniti i da svaki projekat dostavim uvijek na vrijeme”, jasna je bila Ramovićeva. Nezavisne novine
