SARAJEVO – Roboti su sadašnjost i budućnost. Bosna i Hercegovina zaostaje za sadašnjosti u pogledu robotizacije proizvodnje. Kakva je budućnost naše zemlje po ovom pitanju – teško je reći.
Profesor na bihaćkom Tehničkom fakultetu i jedan od osnivača Društva za robotiku Bosne i Hercegovine Isak Karabegović je za Klix.ba govorio o robotizaciji proizvodnje u svijetu i kod nas. Ukazao je to da bi se razumjelo ovo pitanje u kontekstu Bosne i Hercegovine, potrebno je imati u vidu globalnu sliku.
Kako je kazao, prošle godine u svijetu je bilo 440.000 robota. Istakao je da će do 2021. biti 330.000 novih industrijskih robota, a da će u doglednoj budućnosti njihov broj porasti na tri miliona i 700.000.
“Mi smo već u Četvrtoj industrijskoj revoluciji. Nove tehnologije su učinile da sve postane inteligentno. Po ovom pitanju, na prvom mjestu su azijske zemlje, a zatim slijede Evropa i Sjedinjene Američke Države. Šta mislite koja je zemlja na prvom mjestu? To je Kina”, potcrtao je Karabegović.
Ukazao je na to da je proizvodnja znatno robotizirana tamo gdje je razvijena automobilska industrija. Kina je jedna takva zemlja.
Istakao je da se sada koriste industrijski roboti druge generacije.
“Riječ je o robotima koji rade s čovjekom. Prilagođava se njemu u radu”, objasnio je.
Prema njegovim riječima, roboti se najčešće primjenjuju u autoindustriji, metalskoj i elektroindustriji. Na pitanje koliko je robotizacija proizvodnje prisutna u Bosni i Hercegovini, rekao je:
“Mi u Bosni i Hercegovini pokušavamo donijeti nešto novo. Pričamo o novim tehnologijama. Bosne i Hercegovine još nema u statistici njemačke organizacije IFER koja se odnosi na prisutnost i vrstu robota. Ja sam pokušao preko carine provjeriti koliko se robota uvozi u zemlji. Uvezeno je nekih stotinjak robota. Kod nas se obično primjenjuju u metalskoj industriji, na pojedinim farmama i slično.”
Karabegović je podsjetio da postoje zanimanja koja je potrebno čim prije robotizirati. Kao primjer za to je naveo poslove farbanja, lakiranja i zavarivanja. Kako je naveo, brojni su razlozi za to, a među njima je i očuvanje zdravlja ljudi.
Poručio je da se roboti moraju više primjenjivati u domaćoj proizvodnji jer je “to budućnost”. Pozvao je da se djeca i mladi više edukuju o robotici.
“Moramo djecu o tome edukovati već u vrtiću”, dodao je.
Ocijenio je da zahvaljujući robotici mala i srednja preduzeća mogu postati konkurentna onim velikim.
Upitan da li se neko u Bosni i Hercegovini bavi proizvodnjom robota, rekao je:
“Imao sam ponudu za to iz Banje Luke. Nije njihova proizvodnja nešto sveto. U regiji postoje isturena odjeljenja japanskih kompanija koje se bave proizvodnjom robota.”
Posebno je izdvojio Kinu kao zemlju za koju tvrdi da prednjači u robotizaciji.
“Kina želi biti tehnička sila u svijetu. Napravili su grad od 10.000 mašinaca koji se bave samo dronovima. Po pitanju patenata iz 4.0 industrije, oni su na prvom mjestu u svijetu. Za svaki patent plaćaju po 100 dolara”, ispričao je.
Osvrnuo se i na teoriju da će robotizacija proizvodnje neminovno povećati nezaposlenost.
“Samo uvođenje robota će stvarati nova radna mjesta. Vi ćete osloboditi čovjeka, edukovaćete ga”, zaključio je.
“Nije poznato koliko robota ima u Federaciji”
Almin Mališević iz Sektora za industriju i usluge Privredne komore Federacije je potvrdio da su automobilska i metalska industrija najveći korisnici robota u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Ali, podsjetio je da zaostajemo.
“Imajući u vidu da bh. industrija 90-ih godina pretrpjela razaranja i devastacije, te da je došlo do prekida proizvodnje i gubitka tržišta, zaostatak za zemljama u razvoju se još više povećao. Danas se u Federaciji u više od 1.300 kompanija metalske, elektro i automobilske industrije, odvijaju proizvodni procesi”, naveo je.
Ukazao je da ipak najveći broj kompanija u automobilskoj i metalskoj industriji koriste konvencionalne mašine, uređaje i alate.
“Treba istaći da postoje kompanije u automobilskoj i metalskoj industriji u kojima se proizvodni proces odvija na savremenoj opremi, kompjuterski upravljanim mašinama, robotima uz automatizaciju proizvodnje. Roboti se u bh. kompanijama najčešće koriste za operacije zavarivanja, kao manipulatori na CNC mašinama i za druge operacije u sklopu proizvodnih proces”, kazao je.
Prema njegovim riječima, broj robota po broju zaposlenih u industriji je glavni parametar robotizacije industrija u svijetu, te iako ne postoje zvanični podaci o broju robota u kompanijama u Federaciji, može se kazati da Bosna i Hercegovina spada u grupu zemalja sa niskim stepenom robotizacije.
Osvrnuo se i uticaj robotizacije proizvodnje na ekonomiju, a posebno na radna mjesta.
“U skladu da dokumentom ‘Razvoj industrijske politike Federacije’, Udruženje metalne i elektro industrije Privredne/Gospodarske komore FBiH je saradnji sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, uradilo Strategiju razvoja metalnog i elektro sektora FBiH do 2025. godine. Analiza sektora je pokazala nizak nivo modernizacije proizvodnje u kompanijama u FBiH kao i da se proizvodnja odvija uglavnom na zastarjelim mašinama i opremi. U Akcionom planu za realizaciju navedene strategije, predložen je set mjera i aktivnosti, čijom bi se realizacijom dala podrška uvođenju novih modernih tehnologija u proizvodnju, stekla nova znanja i vještine, što bi zasigurno pozitivno uticalo i na ekonomiju”, objasnio je Mališević.
Govoreći o pretpostavkama o tome kako i koliko će robotizacija uticati na ekonomiju u budućnosti ovog entiteta, naglasio je:
“Robotizacija će se i dalje razvijati, posebno imajući u vidu razvoj IT industrije, digitalizacije i vještačke inteligencije, što će robotima omogućiti da postanu nezamjenjivi. Obzirom na nedostatak radne snage u razvijenim ekonomijama, dalja robotizacija proizvodnje je nužna i takve ekonomije će se brže razvijati i stvoriti će se još veći jaz između njih i nerazvijenih ekonomija. Takav trend će prouzrokovati potražnju za visokokvalifikovanim i visoko obrazovanim kadrovima, koji će imati znanja da upravljaju složenim proizvodnim procesima.”
“Treba biti zadovoljan trendovima”
Slična situacija po ovom pitanju je i u RS-u.
“Roboti su prisutni u većini proizvodnih grana u Republici Srpskoj, posebno u sektorima mašinske, drvoprerađivačke, obućarske i prehrambene industrije. Automatizacija i robotika su preduslovi za proizvodnju u svim sektorima privrede. Udio robota nije na zadovoljavajućem nivou, ali treba biti zadovoljan sa trendovima razvoja u ovoj oblasti”, istakli su u Privrednoj komori RS.
I oni su stava da robotizacija ima više pozitivnih, nego negativnih efekata na ekonomiju.
“Uvođenje robota u proizvodnju ne dovodi do otpuštanja radne snage, već humanizaciju radnih mjesta na radnim mjestima gdje je veliki udio ručnog rada sa jedne strane, a s druge strane se povećava udio stručne radne snage i na taj način podiže tehnološki nivo proizvodnje, što je u poslednje vrijeme imperativ, obzirom da je digitalna transformacija neminovna u svim sferama društva pa tako i u privredi. Poslodavci sve više svjesni značaja uvođenja moderne tehnologije, jer to je jedini put da budu konkurentniji na tržištu”, smatraju u Privrednoj komori RS.
Tvrde da je privredna ovog entiteta u procesu usklađivanja sa industrijom 4.0 i da predstoji, kako su naglasili, generalno period digitalizacije.
“Privredna komora Republike Srpske osnovala je Centar za digitalnu transformaciju, koji će omogućiti značajan iskorak domaće privrede u pravcu unapređenje poslovnog okruženja i optimizacije resursa i troškova, automatizacije procesa i radnih postupaka, odnosno transformacije procesa u privrednim društvima i prilagođavanje modernim tehnološkim procesima rada u privredi”, poručili su iz ove institucije. Klix.ba