LONDON – Masovna vakcinacija protiv kovida-19 pruža nadu u okončanje jedne od najvećih zdravstvenih kriza savremenog doba.
Međutim, to će takođe biti prilika za veliku zaradu kompanijama koje su sudjelovale u kreiranju i distribuciji vakcine. Berzovni igrači već licitiraju milijardama koje će se slivati na račune farmaceutskih divova, ali oprezniji analitičari upozoravaju na brojne ograničavajuće faktore u stvaranju profita.
Vakcina razvijena u saradnji američkog Fajzera i nemačkog Bionteka prva je krenula u širu distribuciju. Za hitnu upotrebu već su je odobrile Velika Britanija i SAD, a iduće nedelje očekuje se i zeleno svetlo Evropske unije.
Prema procjenama analitičara Morgana Stenlija, američko-nemački konzorciumj bi do kraja iduće godine mogao da prihoduje gotovo 20 milijardi dolara od vakcine protiv kovida-19, a u 2022. i 2023. dodatnih 9,3 milijarde dolara, sve dok ukupno svjetsko stanovništvo ne bude vakcinisano.
Dionice Fajzera ove godine porasle su za 12 posto dok su dionice njegovog partnera Bionteka skočile za gotovo 300 posto, što je podiglo vrijednost njemačke biotehnološke firme na gotovo 30 milijardi dolara, piše Tportal.
Među istaknutim dobitnicima mogla bi biti i mlada biološka firma Moderna jer je za kratko vrijeme dizajnirala vlastitu vakcinu i nalazi se nadomak dobijanja dozvole američkog saveznog ureda za lijekove. Sada se vrijednost ove američke firme procjenjuje na 62 milijarde dolara nakon što su ove godine njene dionice porasle za oko 700 posto.
Morgan Stenli procjenjuje da je oko polovine tržišne vrijednosti ove firme povezano s vakcinom, a skokovit rast vrijednosti temelji se na očekivanjima ulagača da će firma u iduće dvije godine ostvariti između 10 i 15 milijardi dolara prihoda od prodaje te vakcine. To su zapanjujuće brojke za kompaniju koja je u 2019. godini imala tek 60 miliona dolara prihoda.
S druge strane oprezniji analitičari ukazuju na faktore koji bacaju drugačije svjetlo na potencijalne prihode i zarade od prodaje vakcine. Smatraju da bi euforija oko velikih profita mogla biti kratkog daha s obzirom na način na koji se te vakcine finansiraju i broj kompanija koje su ušle u trku za njihovu izradu.
Zbog hitne potrebe za vakcinom, vlade i donatori uložili su milijarde u projekte za njihovo stvaranje i testiranje. Prema podacima naučne firme za analizu podataka Airfinity, vlade su osigurale 7,2 milijarde evra, a neprofitne organizacije 1,65 milijardi evra. Tek manji dio ulaganja, oko 2,9 milijardi evra, osigurale su same farmaceutske kompanije.
Stoga su se pojedini proizvođači unapred odrekli profita u prvoj fazi vakcinacije. Veliki američki proizvođač lijekova Johnson & Johnson i britanska AstraZeneca, koja sarađuje s biotehnološkom firmom sa sjedištem na Univerzitetu u Oksfordu, obavezali su se prodati vakcinu po cijeni koja pokriva njihove troškove.
Njihove su vakcine zato i znatno jeftinije od ostalih. Na primjer, AstraZeneca svoju vakcinu naplaćuje četiri dolara po dozi dok Modernina vakcina košta 37 dolara po dozi. Za razliku od AstraZenece, koja je razvoj vakcine finansirala isključivo javnim i donatorskim novcem, Moderna je veći dio (1,3 milijarde dolara) pribavila na tržištu kapitala.
Treba uzeti u obzir i to da cijene koje su obavile farmaceutske firme nisu fiksne. Obično se one razlikuju po zemljama u skladu s njihovom kupovnom moći. Isto tako, cijene će se mijenjati s vremenom. Tako AstraZenecino obećanje da će održavati niske cijene vrijedi samo tokom “trajanja pandemije”. Već bi sledeće godine cijena mogla porasti zavisno od kretanja bolesti.
Analitičari upozoravaju da će cijena u budućnosti biti pod velikim pritiskom s obzirom na to da je u razvoju još velik broj njih.
Dakle hoće li farmaceutske kompanije na kraju ostvariti nepripadajući profit? Većina država već se obavezala da kupi milijarde doza vakcina po utvrđenim cijenama. Tako će sledećih nekoliko mjeseci farmaceutske firme biti zauzete ispunjavanjem tih narudžbina u što kraćem roku. Firme koje uspiju da prodaju svoje vakcine bogatim zemljama po višim cijenama mogle bi brzo povratiti svoja ulaganja dok će, na primjer, AstraZeneca, iako je ugovorila najveći broj doza, pokriti samo svoje troškove.
Nakon što se ispune prvi ugovori teško je predvidjeti kako će izgledati potencijal za zaradu. To će zavisiti od različitih okolnosti: koliko dugo traje imunitet kod vakcinisanih, koliko uspješnih vakcina dolazi u opticaj te odvijaju li se proizvodnja i distribucija bez poteškoća.
Emil Fild iz konsultantske kuće Barclays smatra da će prostor za zaradu biti “vrlo ograničen”. Čak i ako glavni igrači ne budu dijelili svoje intelektualno vlasništvo, već postoji više od 50 vakcina u kliničkim ispitivanjima širom svijeta.
“Za dijve godine na tržištu bi moglo biti 20 vakcina i tada će biti teško naplatiti premium cijenu“, zaključuje Fild. B92