BRISEL, Kipar predsjedavanje Evropskom unijom /EU/ 1. jula preuzima opterećen neriješenim odnosima sa Turskom i finansijskom neizvjesnošću zbog povezanosti sa Grčkom, ali najavljuje podršku zapadnom Balkanu u evropskim integracijama.
“Predsjedavanje Kipra dolazi u najtežem trenutku od kada Unija postoji”, rekao je novinarima kiparski ambasador pri EU Kornelijus Korneliu.
Kipar preuzima šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo EU usred evropske finansijske i ekonomske krize, teških unutarevropskih pregovora o šengenu, bankovnoj uniji i neizvjesnosti o sudbini evrozone.
Ova ostrvska zemlja od 800.000 stanovnika, međutim, zauzeće se za proširenje EU, najavljuje podršku Crnoj Gori i nada se da će ovoj državi krajem juna biti odobren početak pregovora.
“Podržaćemo i naše prijatelje u Srbiji ako formiraju Vladu”, rekao je kiparski diplomata.
On je naglasio da njegova Vlada ostaje pri stavu koji dijeli sa još četiri članice EU, a to je da neće priznati Kosovo, ali će nastaviti sa politikom poboljšanja društvenih i ekonomskih odnosa.
“Zalagaćemo se za približavanje zemalja zapadnog Balkana, Islanda i Turske EU”, naveo je kiparski diplomata.
Veliki teret kiparskog predsjedavanja je Turska, jer je Ankara odlučila da zamrzne odnose sa Briselom za vrijeme kiparskog predsjedavanja EU.
Drugi mogući problem sa kojim će se suočiti Kipar jeste finansijske prirode. Ova uvijek dobrostojeća zemlja u krizi je jer je jako povezana sa grčkim finansijskim sektorom i pati od te izloženosti.
Kipar ne isključuje mogućnost da, za vrijeme predsjedavanja, ako bude potrebno, zatraži i pomoć EU u spasavanju svojih banaka.
Najvažnije što se očekuje od Kipra jeste da i dalje obezbjeđuje uslove za nastavak pregovora o Višegodišnjem budžetskom okviru, odnosno briselskom budžetu koji se dogovara za period 2014-2020. godina.
Kipar ima dva “prioriteta” tokom predsjedavanjem EU, a to su integrisana pomorska politika i zajednička politika prema azilantima. Oba pitanja interesuju južnoevropske članice koje izlaze na mediteranska mora.
Kipar bi želio da se novom politikom prema azilantima oslobodi velikog pritiska pridošlica iz sjeverne Afrike koji se iskrcavaju na obale Španije, Italije, Grčke, Malte i Kipra.
Kipar je postao članica EU 2004. godine i ovo je prvi put da vodi Uniju. Srna