PODGORICA, Odluka da se u vrijeme globalne krize krene sa obnavljanjem flote, samo na prvi pogled može da izgleda nelogično. Činjenica je da je upravo zbog krize uslijedio pad cijena u brodogradnji, pa je Crnogorska plovidba iskoristila tu pogodnost, i uz saglasnost Ministarstva saobraćaja i pomorstva Crne Gore ugovorila nabavku novih brodova.
„Globalna ekonomska kriza uticala je i na cijene u novogradnji, pa smo procjenili da je sada pravi trenutak za kupovinu brodova i obnovu flote. Kriza je uticala i na cijene vozarina i najamnina, ali je crnogorska kompanija oba broda iznajmila, riječ je o tajm čarteru, turskoj kompaniji Si pionir i izmirila sve obaveze u skladu sa Ugovorom“, stoji u odgovoru Ministarstva saobraćaja i pomorstva Crne Gore.
Podsjećanja radi, Vlada Crne Gore je prije godinu dana za kompaniju Crnogorska plovidba iz Kotora nabavila brodove Kotor i 21. maj, po cijeni od 27.880.000 dolara po brodu, a potom je oba iznajmila. Brodovi nosivosti 35.000 tona prevoziće rasute terete, a kupljeni su u Kini. U Ministarstvu saobraćaja i pomorstva ističu da riječ o veoma povoljnom komercijalnom kreditu koji je Vlada Kine, 2008. godine, ponudila Vladi Crne Gore. Takvi krediti nude se, inače, prijateljskim zemljama i podrazumijeva angažovanje kineske privrede.
„Teške posljedice krize koja nije zaobišla ni brodarstvo, a posebno je izražena u sektoru brodogradnje, rezultovali su potrebom kineske strane da obezbijedi uslove za upošljavanje brodograditeljskih kapaciteta, a naš je interes bio revitalizacija pomorske flote“, kažu u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Crne Gore.
Kompanija Crnogorska plovidba, koja je osnovana 2004. godine, u svojoj floti sada ima samo ova dva nova broda, ali se, sudeći prema najavama menadžmenta, neće na tome stati. I druga crnogorska pomorska kompanija – Barska plovidba, čiji je većinski vlasnik takođe država, u svom vlasništvu ima dva broda, ali za razliku od kotorske firme čiji su brodovi prekookeanski i novi, flotu BP čine dva stara feribota koja saobraćaju na kratkim relacijama, tačnije do susjedne Italije, odnosno do Barija i Ankone.
Ohrabruje podatak da je i za Barsku plovidbu ugovorena kupovina dva velika broda. Kako nam je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja, riječ je o brodovima za prevoz rasutih tereta i iste su nosivosti kao i brodovi Crnogorske plovidbe. Sličnost se ogleda i u tome što su i ovi brodovi naručeni kod istih kineskih brodograditelja, ali po još povoljnijim kreditnim uslovima. Osim toga, znatno su jeftiniji – oba će koštati 46.400.000 dolara.
I dok se nekada moćna crnogorska trgovačka flota, koja je devedesetih godina prošlog vijeka brojala više od 40 brodova, sporo obnavlja, crnogorski pomorci, inače prepoznati kao stručan i pouzdan kadar, nastavljaju da plove na brodovima svjetskih kompanija i uglavnom lako dolaze do posla. U ovom trenutku u Crnoj Gori registrovano je više od 4.000 školovanih pomoraca.
Taj podatak ne iznenađuje ako se zna da Crna Gora ima dugu tradiciju u školovanju pomoraca s obzirom na to da je još 1850. godine u Kotoru otvorena Nautička škola, da bi 1959. godine, takođe u Kotoru, bila otvorena Viša pomorska škola, koja je kasnije prerasla u fakultet. Da crnogorski pomorci, uprkos krizi, nemaju većih problema prilikom zapošljavanja, potvrđuje i Lado Vukovič, kapetan duge plovidbe i član Udruženja pomorskih kapetana. On je za Danas izjavio da su crnogorski pomorski kapetani na cijeni iako se mnogo toga promijenilo, pa i kada je riječ o visinama zarada. Ali osim što visina zarada, kako kapetana tako i ostalog brodskog osoblja, varira od kompanije do kompanije, naši pomorci suočeni su i sa problemom neisplaćivanja zarada. Sve češće se dešava da pomorci ostanu danima i mjesecima na brodu, usidreni u nekoj luci i prepušteni sami sebi, bez zarađenog novca.
Saša Milošević, predsjednik Sindikata pomoraca, koji funkcioniše u okviru Saveza sindikata Crne Gore, tvrdi da su crnogorski pomorci sindikalno dobro organizovani i uglavnom su zaštićeni od samovolje poslodavaca, bez obzira za koga rade i gdje se nalaze. On, međutim, ne isključuje i mogućnost zloupotreba, ali su to rjeđi slučajevi. „Svi naši pomorci su zaštićeni i mada smo mala zemlja, imamo svog predstavnika u Međunarodnom sindikatu pomoraca (IO ITF). Učestvovali smo i u formiranju Evropskog udruženja pomoraca, koje je osnovano 1999. godine. Crnogorski sindikat pomoraca broji oko 2.000 članova, uključujući i lučke radnike“, ističe za Danas Saša Milošević. Danas