ANKARA, Turskim tekstilcima prijeti velika opasnost ukoliko kineske firme u Grčkoj zaista podignu svoje proizvodne pogone
Kineski planovi da od luke u grčkom Pireju naprave saobraćajno čvorište za uvoz svoje robe u Evropu, u susjednoj su Turskoj izazvali paniku među tamošnjim izvoznicima. Najviše razloga za brigu ima tekstilna industrija.
Otprilike 50 odsto tekstilnih proizvoda na evropskom tržištu potieče iz Kine. Turska se već godinama svim silama trudi zadržati svoj dio kolača – oko 8 odsto tržišnog udjela. Turskim tekstilcima prijeti velika opasnost ukoliko kineske firme u Grčkoj (u pirejskoj luci) zaista podignu i svoje proizvodne pogone za finalizaciju tekstilnih poluproizvoda, smatra Hikmet Tanriverdi, predsjednik Udruženja istanbulske tekstilne industrije (ISKIB).
“Ako taj projekt podržava jedna velesila, ubuduće će se u Pirej puno jednostavnije moći uvoziti robu – i mi onda imamo problem. Ako se u Pirej uvoze poluproizvodi i na tu robu plate niske uvozne dadžbine, a onda u vrlo jednostavnoj proceduri od poluproizvoda u fabrikama u Pireju nastanu gotovi proizvodi, mi ćemo se suočiti s velikim problemima oko cijene tekstilne robe. Za nas bi veliki problem bila i činjenica da bi u tom slučaju na etiketama proizvoda stajalo “Made in EU”, a ne “Made in China”!”
Evropski potrošači cijene kvalitetu turskih proizvoda, Tanriverdi je uvjeren da oni smatraju da je turska roba kvalitetnija od kineske. Vrlo dobar poznavatelj kineskog izvoza, Turčin Selcuk Colakoglu, kaže da njegova zemlja u odnosu na kineske konkurente polako gubi prednosti u trci na evropskom tržištu: “Turska je do sada imala prednost jer je bila u stanju brže proizvesti manje količine robe. No, nakon što su Kinezi preuzeli luku u Pireju, mi smo izgubili prednost našeg bližeg geografskog položaja i to je sigurno razlog za zabrinutost.”
Colakoglu se boji da će kineski proizvođači u Pireju skladištiti svoju robu i tako biti u stanju ubuduće puno brže reagovati na spontanu potražnju iz Evropke unije – puno brže i od turskih konkurenata. On podsjeća ipak da se Turska svojedobno Kinezima “ponudila” kao moguća lokacija za kinesku logističku centralu, iz koje bi se opsluživalo evropsko tržište. “Kina je od Turske očekivala da će Ankara ponuditi prednost u odnosu na konkurente. Npr. alternativni morski put preko kojeg bi se kineska roba iz Turske isporučivala na evropsko, sjevernoafričko, bliskoistočno ili rusko tržište”, dodaje Colakoglu.
No, Kinezi su se odlučili za Pirej – i ta bi odluka mogla “pokopati” značaj Turske u tranzitu kineske robe na zapad. Istovremeno turska tekstilna industrija razmišlja kako bi mogla zadržati svoj tržišni udio u Europi. Tanriverdi kaže da je strategija jasna: Turci sve karte polažu na kvalitetu svojih proizvoda: “Vrše se stroge kontrole proizvedene robe. Turske firme proizvode u skladu s važećim odredbama Evropske unije. Mi ne možemo cijenom konkurirati dalekoistočnim proizvođačima gdje je radna snaga jeftina, gdje se ne poštuju socijalna prava, gdje u tekstilnoj branši djelomično rade i djeca. Mi smatramo da velike marke, koje vode računa o kvalitetu i imidžu, i dalje bez ikakvih dilema mogu proizvoditi svoju robu u Turskoj.”
Kineski premijer Wen Jiabao prošlog je ponedjeljka u Atini označio početak ambicioznog kineskog projekta na tlu Evropske unije: državni brodski prevoznik COSCO (China Ocean Shipping (Group) Company) tokom oktobra 2010. će preuzeti kontrolu nad grčkom lukom u Pireju za idućih 35 godina. COSCO namjerava utrostručiti kapacitete istorijske luke.
U Grčkoj bi trebale nastati moderne centrale za transport i logistiku, kako bi kineska roba brže i jednostavnije mogla stizati na evropsko tržište. Ovaj projekt velikodušnim kreditima podupire i Evropske investicijska banka. U okviru evropske turneje, Wen Jiabao je posjetio i Ankaru, gdje je sa skupinom kineskih poslovnih ljudi “ispitivao mogućnosti investiranja i zajedničkih projekata s turskim firmama”. Poslovni.hr
