PEKING, VAŠINGTON – Kinesko ministarstvo finansija objavilo je dodatne carine od 84 odsto na svu robu uvezenu iz SAD, prenosi BBC.
Iz Ministarstva navode da će ove nove tarife stupiti na snagu 10. aprila u šest sati po centralnom evropskom vremenu, prenosi Euronews.
Nove carine koje SAD uvode zemljama širom svijeta, uključujući i onu od 104 odsto prema Kini, stupile su danas na snagu.
Kina je najteže pogođena carinama, ali nije pokazala znakove povlačenja, rekavši da će voditi trgovinski rat “do kraja” i obećavajući kontramjere za odbranu svojih interesa.
Kina je već ranije uzvratila, najavljujući carinu od 34 odsto na svu američku robu. To je odgovaralo stopi prije nego što je Tramp najavio da će Sjedinjene Države nametnuti carinu od 104 odsto na kinesku robu.
“Prijetnja dodatnim tarifama predstavlja grešku na grešku, što još jednom pokazuje ucjenjivački karakter SAD. Kina to nikada neće prihvatiti”, saopštio je portparol Kineskog ministarstva trgovine.
Kina će nastaviti da preduzima odlučne i snažne mjere da bi zaštitila svoja legitimna prava i interese nakon što su stupile na snagu američke carine od 104 odsto na uvoz kineske robe, izjavio je portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Lin Đian.
Istakao je da Kina neće dozvoliti nikome da kineskom narodu oduzme legitimno pravo na razvoj, kao i da neće dopustiti da bude nanesena šteta kineskim interesima, prenio je “Global Times”.
Novi set carina američkog predsjednika Donalda Trampa stupio je jutros na snagu za oko 60 zemalja na svijetu.
Kina se od šest ujutro po našem vremenu sada suočava s ukupnom stopom od 104 odsto carina na uvoz.
Vijetnamu je uvedena carina od 46 odsto, Tajlandu od 36%, Japanu 24 odsto i Evropskoj uniji 20%, prenosi Index.hr.
Na snagu su stupile i carine na proizvode iz zemalja iz okruženja: Za Srbiju 37 odsto, za Bosnu i Hercegovinu 35, a Makedoniju 33 osto. Carine za Srbiju su viši nego što su tručnjaci u Srbiji očekivali i među 10 je najviše pogođenih država.
Dan Vang iz konsultantske firme “Eurasia Group” ističe da bi svaka carina iznad 35 posto izbrisala sav profit kineskih kompanija koje izvoze u SAD ili jugoistočnu Aziju.
“Sve iznad tog nivoa je simbolično”, rekla je Vang, pozivajući se na brojke iz industrije.
Tramp je izjavio da nove sveobuhvatne carine na robu koju uvoze Sjedinjene Države prema njegovoj novoj trgovinskoj politici, koja je usmjerena na revitalizaciju američke proizvodnje.
Kazao je da zna šta radi kada uvodi visoke carine zemljama širom svijeta nakon što je izazvao kritike i zabrinutost širom svijeta zbog takvih poteza.
Tramp je prošle nedjelje uveo carine za većinu zemalja svijeta, uključujući i Kinu.
Kako je tada saopštio, tarife za Kinu će biti 34 odsto, s tim da se ovaj broj sabira sa 20, što su carine koje je američka administarcija uvela Pekingu nekoliko godina ranije.
Kina je odgovorila istom mjerom i najavila carine za američku robu u visini od 34 odsto koje bi trebalo da stupe na snagu 10. aprila. Peking je potom zaprijetio da će se “boriti do kraja”.
Tramp je istog dana reagovao novom mjerom i obećao Kini nove carine kao odgovor na kineski odgovor – novih 50 odsto. Carine za Kinu sada iznose čak 104 odsto, umjesto 54 odsto.
Kina bi, upozoravaju stručnjaci, mogla promašiti svoj godišnji cilj rasta od oko pet odsto ako se privreda zatvori za međunarodnu trgovinu.
Rast će biti znatno niži jer su izvoz i vanjska potražnja nakon pandemije virusa korona doprinijeli 20 do 50 posto ukupnom privrednom rastu, navode stručnjaci.
Tim Vaterer iz brokerske kuće “KCM Trade” slaže se da carine od 104 odsto neće biti dugoročno održive za Kinu, s obzirom na njenu izvozno orijentisanu ekonomiju.
“Kratkoročno mogu izdržati, ali dugoročno to zahtijeva strukturne promjene”, kazao je on.
Iako ekonomisti širom svijeta strahuju kakve će biti posljedice ovih mjera, nije sasvim jasno koliko će ove mjere biti na snazi.
Tramp je investitorima poslao pomiješane poruke o tome da li će carine ostati na snazi dugoročno, nazivajući ih “trajnim”, ali se istovremeno hvalio time da one vrše pritisak na druge lidere da zatraže pregovore.
“Imamo mnogo zemalja koje nam prilaze i žele da sklope dogovore”, rekao je na jednom događaju u Bijeloj kući u utorak popodne.
Na kasnijem događaju izjavio je i da očekuje da će i Kina nastojati da postigne sporazum.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit rekla je da Tramp nije razmatrao produženje ili odgodu povećanja, prenose Vijesti.
Tramp je dao različite signale o tome hoće li carine ostati na snazi. Iako ih je opisao kao “trajne”, rekao je kako su predstavnici ciljanih zemalja na putu za Vašington kako bi pregovarali o bilateralnim trgovinskim sporazumima.
“Imamo mnogo zemalja koje dolaze i žele sklopiti dogovore”, rekao je Tramp.
Kasnije je dodao da očekuje da će i Kina tražiti sporazum.
Trampova administracija zakazala je razgovore sa predstavnicima Južne Koreje i Japana, dva bliska saveznika i glavna trgovinska partnera. Italijanska premijerka Đorđa Meloni trebala bi doći u posjetu sljedeće sedmice.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je među onima koji nude uzajamno smanjenje carina, ali je takođe upozorila da su kontramjere i dalje opcija.
Tramp je najavio carine 2. aprila, nazivajući ih “danom oslobođenja Amerike” i rekavši da će se pamtiti “kao dan kada je američka industrija ponovno rođena, dan kada je američka sudbina ponovno preuzeta i dan kada smo počeli ponovno činiti Ameriku bogatom”.
On je izrazio oštre prigovore prilikom najave carina da su Sjedinjene Države decenijama bile maltretirane od strane “prijatelja i neprijatelja” u trgovini, stvarajući ogroman trgovinski disbalans.
Berze širom svijeta su pale usred uvođenja carina, za koje ekonomisti upozoravaju da će povećati cijene robe koju američki potrošači kupuju svaki dan, posebno jer nove carine nadograđuju neke prethodne trgovinske mjere. Ciljane zemlje takođe će vjerovatno uzvratiti.
Tramp je nametnuo i carinu od 25 odsto na uvoz automobila počevši od 3. aprila, koja je uglavnom usmjerena na automobile proizvedene u Meksiku i Kanadi kako bi izvršili pritisak na njih da poduzmu korake za kontrolu imigracije i trgovine drogom.
Ove carine se odnose na vozila koja su uvezena kao gotovi proizvodi, ali će se proširiti na odgovarajuće auto-dijelove u narednim sedmicama.
Kanada je odgovorila carinom od 25 odsto na uvoz automobila iz Sjedinjenih Država koji nisu u skladu sa Sporazumom SAD – Meksiko-Kanada.
Na meti su takođe bili čelik i aluminijum. Oba metala sada su opterećena porezom od 25 odsto prema proširenim carinama koje su stupile na snagu prošlog mjeseca.