BANJALUKA – Smanjenje gotovinskih plaćanja potrošača u Bosni i Hercegovini za samo 10 odsto moglo bi dovesti, kroz smanjenje nivoa sive ekonomije, do povećanja državnih prihoda za 113 miliona KM, navodi Jelena Ristić, direktor za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine u kompaniji “MasterCard”.
Ristićeva, koja će biti i jedan od učesnika predstojećeg “Jahorina ekonomskog foruma 2018”, kazala je da je studija koju je uradio “MasterCard” pokazala da ukoliko bi se tržišta poput Bosne i Hercegovine počela kretati ka višim nivoima zastupljenosti elektronskih plaćanja, uticaj na rast cijele ekonomije mogao bi biti prilično značajan.
“‘MasterCardova’ ideja iza borbe protiv sive ekonomije je uspostavljanje transparentnog plaćanja. Efikasno, sigurno i potrošačima naklonjeno rješenje koje to olakšava je elektronsko plaćanje”, kazala je ona.
U studiji o sivoj ekonomiji za osam tržišta centralne i istočne Evrope, urađenoj za “MasterCard”, vidi se da je udio sive ekonomije u BiH 25,5 odsto BDP-a. Tako, na primjer, samo u 2014. godini država je izgubila 1,1 milijardu KM zbog neprijavljenih transakcija.
Pored toga, u studiji se navodi da korištenje gotovine podrazumijeva značajan trošak: od proizvodnje, prevoza, osiguranja, rukovanja gotovinom i bezbjednosti do gubitka kamate, a postoje i dodatni troškovi za vlade – poreski prihodi koji nedostaju.
“Uzeti zajedno, ovi troškovi čine ogromna izdvajanja resursa. Samo Evropa troši 60 do 100 milijardi evra godišnje za obradu gotovinskih plaćanja. Nedavna studija sprovedena u Njemačkoj pokazala je da su ukupni privatni troškovi gotovine za banke, trgovce i potrošače iznosili 12,5 milijardi evra”, navodi se u studiji.
Ovu problematiku prepoznali su i u Udruženju ekonomista RS – SWOT, pa će o njoj diskutovati na nadolazećem forumu u sklopu panela o borbi protiv sive ekonomije.
Saša Grabovac, izvršni direktor ovog udruženja, problem visokog nivoa gotovinskog plaćanja vidi i u nepovjerenju potrošača, koje je, kako ocjenjuje, prouzrokovano uglavnom nedostatkom finansijske pismenosti potrošača, ali i nedostatkom zainteresovanosti kod privrednika, uglavnom manjih trgovaca, zbog troškova i provizija koji nastaju u elektronskom poslovanju.
“Navike stanovništva, posebno onog starije dobi, su takve da nema povjerenja za takav vid plaćanja i odlazak na bankomat ili plaćanje karticom doživljavaju kao tešku i komplikovanu operaciju i imaju strah od novih tehnologija, gdje ne žele da je koriste, već su pristalice starog načina”, kaže Grabovac.
On smatra kako bi najbolji rezultat došao usaglašenim pristupom i stvaranjem koalicije koja bi se bavila opismenjavanjem stanovništva.
“Onog trenutka kad većina plaćanja bude bezgotovinsko, prostor za izbjegavanje plaćanja poreza i obaveza će gotovo nestati”, zaključio je Grabovac.
Za elektronsko plaćanje zalažu se i u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, gdje pojašnjavaju da jednom kada novac na takav način legne na račun poreskog obveznika, više nije moguće ne prikazati ga u smislu ostvarenog prometa.
“Takav promet mora biti evidentiran i na njega moraju biti plaćeni porezi u skladu sa zakonskim rješenjima. Gotovinski način plaćanja za kupovinu robe i usluga svakako još ostavlja mogućnost poreskim obveznicima da ne prikazuju sav ostvareni promet. Tu prije svega mislimo na promete koje prikazuju ugostiteljski objekti, mesnice, trgovačka djelatnost i slično. Izbjegavanjem prikazivanja kompletno ostvarenog prometa, poreski obveznici izbjegavaju i ulazak u sistem PDV-a, jer zvanično ne prelaze prag oporezivog prometa u iznosu od 50.000 KM, što je zakonski uslov u sistem PDV-a u BiH”, kaže Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u ovoj finansijskoj instituciji.
U Poreskoj upravi RS kažu da prilikom plaćanja elektronskim putem novac prelazi sa računa kupca na račun prodavca i čini tok tih sredstava vidljivim, što nije uvijek slučaj s transakcijama u gotovini, gdje u slučaju neizdavanja fiskalnog računa promet ostaje neprimjetan za poreske organe.
“Iz tog razloga smatramo da bi smanjenje gotovinskih plaćanja u sektoru potrošača imalo pozitivan uticaj na smanjenje sive ekonomije i dovelo bi do povećanja budžetskih prihoda. Promovisanje bezgotovinskog plaćanja jedan je od načina da se smanji udio pasivne sive ekonomije, koja je najzastupljenija u maloprodaji”, kažu oni. Nezavisne novine
