SARAJEVO, BANJALUKA – Kapital Centralne banke Bosne i Hercegovine od početka godine pao je za više od 263 miliona KM, i gotovo je sigurno da će do kraja godine nastavljati da pada, a u doglednoj budućnosti nije isključena mogućnost da CBBiH na kraju ostane bez kapitala.
“Pad kapitala je posljedica dešavanja na finansijskom tržištu. S obzirom da zbog globalnih dešavanja rastu prinosi na vrijednosne papire, shodno tome pada vrijednost i to se odražava na pad kapitala. Preduzimamo mjere da restruktuiramo portfolio, da se oslobodimo papira i idemo u depozite”, rekao je za “Nezavisne novine” Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Inače, kapital Centralne banke Bosne i Hercegovine, odnosno neto strana aktiva padaju već godinama, ali malo šta se radi po tom pitanju. Na kraju 2020. godine neto strana aktiva Centralne banke Bosne i Hercegovine iznosila je 895,6 miliona KM da bi na kraju 2021. godine iznosila 772,7 miliona KM ili 122 miliona KM manje. Zaključno sa avgustom ove godine, kapital Centralne banke Bosne i Hercegovine iznosio je “svega” 509,6 miliona KM, što je za 263 miliona KM manje nego na kraju 2021. godine i čak 386 miliona KM manje nego na kraju 2020. godine.
Podsjećanja radi, “Nezavisne” su još početkom ove godine u tekstu “Kapital Centralne banke BiH pao za 122,9 miliona KM”, upozorile da bi kapital ove banke do kraja godine mogao pasti za oko 400 miliona KM što će se s obzirom na kretanja na svjetskom tržištu vjerovatno i obistiniti.
Kako nezvanično saznajemo, Centralna banka već na sutrašnjoj sjednici uprave trebala bi da razmatra kako izaći iz ovog problema, odnosno kako zaustaviti pad kapitala.
“Trend u svijetu u narednom periodu će ići u pravcu gubitka nezavisnosti centralnih banaka. Fiskalna dominacija je početak tog trenda. Struktura naših deviznih rezervi i način razmišljanja mislim da ne odgovara budućem vremenu. Nažalost kao društvo odbijamo da diskutujemo o monetarnim pitanjima. Da li smo kao društvo sazreli da mjenjamo okvir, da ga prilagodimo sadašnjim i budućim rizicima koji nas očekuju”, rekao je Saša Stevanović, ekonomista.
Kada je riječ o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, novac koji ima uglavnom ulaže u tradicionalne vrijednosne papire, od čega većina centralnih banaka u svijetu odustaje. S obzirom na dešavanja u svijetu, inflaciju, rat u Ukrajini, energetsku krizu itd… prinosi na obveznice konstantno rastu, što dovodi do većih kamatnih stopa na te obveznice, a posljedica toga su pad njihovih vrijednosti.
“Mi možemo konstatovati činjenicu da ništa ne ukazuje da će se kamatne stope smanjiti. Trendovi ukazuju da će one rasti. Kada one rastu cijene obveznica padaju. Intenzitet pada ćemo vidjeti. Da li kao društvo možemo uspostaviti sistem gdje će naše devizne rezerve, čija je funkcija zaštita od ekonomskih šokova, u smislu da se u kriznim vremenima više vjeruje u domaću valutu. Pokazatelj da je nivo zaštite konvertibilne marke najniži od momenta dokapitalizacije CBBiH od strane entiteta, prije 24 godine treba da nas osvjesti. Nema prostora za paniku, ali ima prostora za žaljenje što konstatujemo posljedice, a ne bavimo se uzrocima”, istakao je Stevanović. Nezavisne novine