BANJALUKA – Pojedine banke poslale su obavještenja svojim klijentima koji su se kod njih kreditno zadužili da će im, od 1. januara sljedeće godine, porasti kamatna stopa na čak 7,76 odsto za nenamjenske kredite.
Kako je za portal CAPITAL rekao jedan od korisnika kojem je stiglo obavještenje o promjeni, kredit je podigao prije samo nekoliko mjeseci, a sada se već suočava sa rastom mjesečne rate koju mora da plati. Međutim, tu nije kraj.
“I taj rast će biti privremen, jer koliko vidim, kamate će nastaviti da rastu. Najavili su mi rast kamate na tri mjeseca, nakon čega su ostavili prostor za novo povećanje”, rekao je korisnik banke.
Objašnjenje za rast kamatnih stopa krije se u rastu Euribora i, kako su naveli u svom obavještenju, globalnim kretanjima koja se reflektuju na životni standard korisnika kredita.
“Iako je 30. septembra 2022. godine došlo do promjene nominalne kamatne stope usljed promjene Euribora, banka je odlučila da prolongira primjenu obračuna izmjene do 1. januara 2023. godine. Tada će korisnicima početi primjena novog plana otplate kredita, a koja će biti blagovremeno dostavljena”, rekli su u jednoj banci.
Za kreditna zaduženja kod kojih su kao referentni datumi za utvrđivanje visine Euribora ugovoreni 31. marta i 30. septembra 2022. godine, banka će od 1. januara 2023. godine do 31. marta, vršiti obračun prema visini utvrđenoj 30. septembra 2022. godine.
Bankar Radovan Bajić kaže da nije iznenađen povećanjem rata i kamata jer je u situacije opšte inflacije ovo očekivan scenario. Bajić kaže da su ovoj situaciji na gubitku svi, i banke i klijenti, a da je kamata na kredite dostigla nivo na kojem je bila prije 15 godina.
“Banke kamate podižu značajno kasnije i ne prate inflaciju. Stope rasta kamata su značajno ispod stope rasta inflacije, pa su banke na gubitku i to moramo znati. To bi značilo da dužnici zarađuju, ali njihove plate ne mogu da prate inflaciju i podizanje kamata od strane banaka, pa su i oni na gubitku. Istovremeno, država u kojoj živimo nema snage da svojim instrumentima ublaži ili zaustavi inflaciju”, kaže Bajić.
Bajić govori da nije posebno pratio odluku Agencije za bankarstvo Republike Srpske koja je usvojila je odluku o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa, inflacijom i drugim poremećajima koji mogu imati negativne efekte na tržište Republike Srpske.
“Ne znam koliko se uopšte može uticati na već zaključenje ugovore o kreditu, vjerovatno će se odnositi na one buduće”, kaže Bajić.
Govoreći o opštoj inflaciji, kaže da kako rastu cijene roba i usluga, tako moraju da se povećavaju i kamate na kredite.
“Mi govorimo da nam je bankarski sistem stabilan i jeste, ali mi smo još nestabilna ekonomija. Banke sigurno neće raditi nešto što je mimo ugovora sa klijentima, a stvar je mnogo složena od prostog rasta kamatnih stopa. Ne smijem da kažem šta bi moglo da nas čeka, ali ako se ne zaustavi rat između Rusije i Ukrajine i ne uspostavi prekinuti lanac snabdijevanja, te ako se ne prevaziđe strah od neizvjesnosti, nije realno da će inflacija stati”, kaže Bajić i dodaje da što su skuplji krediti to je veća šansa da se rast inflacije uspori.
CAPITAL: A. Pisarević