BANJALUKA – Uprkos poteškoćama koje prate kretanja u svjetskoj ekonomiji zaposleni u vazduhoplovnom zavodu “Kosmos” iz Banjaluke nastavili su da rade istim tempom, a uporedo sa tim iščekuju i plan pospremanja starih obaveza, za koje bi nadležni trebalo da daju zeleno svjetlo.
Direktor “Kosmosa” Dušan Vještica rekao je “Glasu Srpske” da je ovo preduzeće uspjelo zadržati sve kupce, sa kojima su sarađivali i prije krize koja je zavladala Evropom. Situacija u svijetu, istakao je on, svakodnevno utiče i na poslovanje ovog preduzeća, jer usporava određene procese i diže cijenu, između ostalog, repromaterijala.
“Uz mnogo sreće vazduhoplovni zavod je uspio da nastavi saradnju sa partnerima, sa kojima je i do sada radio. Što se tiče evropskog tržišta, naši partneri preživljavaju ozbiljne izazove, zbog čega nam stalno upućuju molbe da smanjimo cijene. Nastojimo da im izađemo u susret koliko god je to moguće“, kazao je Vještica.
Dodao je da je višegodišnja praksa “Kosmosa” da 40 odsto poslova vezuje za namjensku industriju, a ostatak za civilno tržište. Unazad nekoliko godina za Austriju i Njemačku ovo preduzeće radi različite metalne konstrukcije, a prisutno je, kako kaže, i na domaćem tržištu.
Međutim, napominje Vještica, “Kosmos” nikako ne može da se izvuče iz naslijeđenog duga.
Prema njegovim riječima, po dolasku na mjesto direktora zatekao je dug od 24,5 miliona maraka, od čega je servisirano više od 45 odsto.
“Ovih dana naš plan finansijskog restrukturiranja, odnosno pretvaranje obaveza iz prethodnog perioda ovog društva u kapital, a po pribavljenom mišljenju Investiciono-razvojne banka RS, je stigao na razmatranje Vladi RS. Prošli četvrtak sam bio na sjednici Vlade, kao izvjestilac za finansijski izvještaj. Očekujem da se, ako ne na idućoj sjednici Vlade, onda na sljedećoj nađe i plan finansijskog restrukturiranja društva. Vidim da je pozitivan stav, a priču su podržali i premijer i resorni ministar“, rekao je Vještica.
Obaveze iz prethodnog perioda, tvrdi on, guše ovo privredno društvo.
“Restrukturiranje starih obaveza nama, kao društvu, donijeće veliki benefit, jer će svi zaposleni koji imaju nepovezan radni staž iz tog perioda, moći da ga povežu. Na povezivanje radnog staža čeka mnogo ljudi. Tačan broj za sada nemamo, jer zahtjevi radnika, koji su davno otišli, gotovo svakodnevno pristižu. Takođe ćemo smanjiti i neke dodatne, a nepotrebne troškove koje imamo zbog tog procesa. Smatram da ćemo nakon tog restrukturiranja napraviti ozbiljnije iskorake u poslovanju“, kazao je Vještica.
U “Kosmosu”, ističe on, trenutno ima blizu 80 stalno zaposlenih, a kako posao ne bi trpio ovo privredno društvo nerijetko angažuje i penzionere.
-“Voljeli bismo da imamo više mlade radne snage, da se motivišu za ova specifična zanimanja. Međutim, stanje je takvo kakvo je i mi se moramo prilagođavati situaciji“, rekao je Vještica.
Vazduhoplovni zavod “Kosmos” ima rok do 2030. godine da završi proces finansijskog restrukturiranja, ali da je cilj da se to ranije završi kako bi se preduzeće riješilo starih dugova. Prema riječima Dušana Vještice, plan restrukturiranja otvoren je 2016. godine.
5 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
nista pogasite fabrike ovo sto ih je jos ostalo napravite parkove to izgleda je naj potrebnije u gradovima treba srusiti sve zgrade i infrastrukturu i posadit sumu i paprike paradajz ocel onda gradjani biti zadovoljni
Realno ipak smo mi geačka zemlja koji se vraćaju korjenima , medju drveće i na zelenu travu. Malo su nas komunjare preselili u fabrike ali kako su fabrike zatvorene vraćamo se kući ili zelenilo sa drvećem pravimo u gradu…
O kakvoj krizi je riječ? Pa izbijanjem rata u Ukrajini, namjenska industrija ne može proizvesti koliko se traži, samo je kod nas uvijek kriza.
Ako Kosmos još uvijek ima opremu i kadrove, neka prilagodi proizvodnju novim trendovima i potrebama namjenske industrije, pa da vidite rezultate. Ovako, beskonačno dugo čekaju šta će Vlada odlučiti u vezi restruktuiranja dugova. Naravno, uvijek će naći izogovor kako mi ne možemo izvoziti na ratom zahvaćena područja, kako nam trebaju dozvole od Savjeta ministara, a oni nam ne daju jer nas ne vole, itd. Sposobni uvijek nađu način, nesposobni nađu izgovor.
Za koju stranu bi izvozio i kome bi prodavao oruzje? Rusima ne moze zbog sankcija a Ukrajinci ne kupuju od malih vec od onih od kojih moraju osim ako nije pro bono poklon.
Moglo bi preko trece strane ali opet Rusi imaju megaprodukciju naoruzanja osim ako nije neka egzotika u pitanju a Ukrajincima odnosno onom Cifutu sviracu klavira valjda mi Srbi ne bi iz principijelnih razloga izvozili oruzje, jel.
Pogledaj npr. Rheinmetall cijenu akcije par mjeseci nakon sto je Olaf izjavio da ce drzava uloziti 100 milijardi u vojnu industriju (naravno pod pritiskom zna se koga).
Sve je politika a skoro nista slobodno trziste.
Mi treba da jacamo sopstvenu industriju narocito vojnu i vec je davno trebalo imati to spremno kao i paravojne formacije ali obzirom da nam vlada mesarski krkan sa jedne i psihopatoloski sroljo sa druge strane Drine od toga nema nista za sad.
Danas većina trgovine i ide preko treće strane. I ništa nije džaba, čak i kad je “poklon”… Mi kao mali ne možemo da ograničavamo niti kontrolišemo ko će biti “end user”. Ali možemo da uposlimo kapacitete i iskoristimo resurse.
Rusi imaju državnu “low cost” hiperprodukciju u uslovima poluratne ekonomije, dok zapadne kompanije koriste situaciju koju su i same “izlobirale”, da bi ostvarile ekstra profite…
A što se tiče naših odbrambenih sposobnosti, te razvijanja i jačanja istih, nisam ovlašten da dajem procjene 🙂 A da možemo bolje, možemo.