ZAGREB, Javni dug Hrvatske 2018. godine dostići će 348,7 milijardi kuna (46 milijardi evra), odnosno skoro 96 odsto bruto društvenog proizvda, pokazuje analiza Rajfajzen banke (RBA).
Kumuliranje fiskalnih deficita tokom proteklog perioda uticalo je na porast javnog duga, koji je krajem prošle godine, prema novoj metodologiji koju propisuje Evropska komisija, premašio 279 milijardi kuna ili 85 odsto BDP-a, prenosi portal Indeks.
Javni dug se povećao za čak 4,4 procentna poena u poređenju sa 2013, a na to je najviše uticao dug Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), koji je obuhvaćen novom metodologijom, navode analitičari RBA.
Analitičari upozoravaju i da su mjere smanjenja deficita koncentrisane na punjenje budžeta, umjesto da se snažnije kontroliše potrošnja.
“Korektivne mjere su dominantno bile usmjerene na povećanje budžetskih prihoda (uglavnom kroz povećanje stope doprinosa na zdravstveno osiguranje i izmene u sistemu penzijskog osigranja na osnovu beneficiranog radnog staža), dok su snažnije strukturne mjere na rashodnoj strani izostale”, navodi se u izvještaju RBA.
Analitičari dodaju da je uz izvjesno smanjenje pojedinih rashoda, zadržan visoki udio rashoda za socijalne naknade, plate i materijalne troškove.
S druge strane, smanjeni su rashodi za investicije, čime je dodatno umanjen učinak na privredni rast.
Tako su ukupni rashodi u prošloj godini porasli 0,2 odsto, dok je nominalni BDP smanjen 0,4 odsto, čime je već drugu godinu zaredom prekršen Zakon o fiskalnoj odgovornosti, naglašavaju analitičari.
U izvještaju se dalje navodi da trošak kamata na javni dug nastavlja da raste, pa je u prvih pet mjeseci premašio 5,0 milijardi kuna (660 miliona evra), što je 10,4 odsto više u odnosu na isti period lani.
Bez obzira na izvesna poboljšanja u prikupljenom PDV-u, koji je u istom periodu zabilježio godišnji rast od 9,3 odsto, ostaje činjenica da državna potrošnja bilježi vrijednosti iznad očekivanih, što nagovještava rast fiskalnog manjka.
Tako je, prema zvaničnoj statistici, u prvom tromjesečju ove godine državna potrošnja porasla 0,6 odsto na godišnjem nivou, pa se, kako se navodi, do kraja godine očekuje rebalans državnog budžeta koji bi mogao rezultirati deficitom od 5,4 odsto BDP-a u 2015. godini. Posljedično, javni dug će premašiti nivo od 90 odsto.
Analitičari procjenjuju da će se javni dug Hrvatske stabilizovati tek u 2018. godini, kada bi mogao dostići skoro 96 odsto BDP-a. Tanjug