BEOGRAD, Prepreke za povratak mladih stručnjaka u Srbiju, između ostalog, predstavljaju slaba privreda i dug proces priznavanja diploma, izvještava RTS.
U posljednjih 20 godina iz Srbije je, prema podacima Zavoda za statistiku, otišlo gotovo 200.000 ljudi, svaki šesti sa fakultetskom diplomom. Međutim, procjenjuje se da je zemlju napustilo bar dvostruko više ljudi
Svake godine svršeni srednjoškolci upisuju neki od svjetskih univerziteta. Tamo se školuju i najčešće ostaju. Zato je jedan od najvećih izazova predstavlja njihov povratak u Srbiju.
Teško je procjeniti koliko je zemlja u posljednje dvije decenije izgubila odlaskom mladih, fakultetski obrazovanih ljudi. Zbog toga je potrebno pronaći način da se odliv mozgova pretoči u priliv znanja.
Srbija u prosjeku izdvaja od 1.500 do 2.000 evra godišnje po studentu. Za četiri godine to ukupno iznosi 8.000 evra. Ako se tome doda i jedna godina master studija, to je najmanje 10.000 evra.
Međutim, ima i onih koji studiraju van Srbije, ali žele da se vrate i da ono što su naučili u inostranstvu primjene u Srbiji.
“Niko od naših studenata ne traži da im se nešto da na srebrnom tanjiru. Želim prvu priliku, da imamo priliku da radimo, da imamo priliku da stvaramo”, objašnjava student Univerziteta u Njujorku Aleksandar Jakovljević.
Sličnog mišljenja je i student Univerziteta u Rimu Bojan Aranđelović koji kaže da je otišao u inostranstvo kako bi stekao svjetsko znanje i vratio se u Srbiju gdje bi pokušao da to znanje unovči.
“Ali taj momenat ne preovlađuje kod nas. I kod nas je prva stvar ljubav prema Srbiji, doprinos razvoju ovog društva”, ističe Aranđelović.
Profesor Fakulteta organizacionih nauka Jovan Filipović kaže da Srbija ne smije da dozvoli da se stvara animozitet između ljudi koji se vraćaju i onih koji su u Srbiji.
“Uspjeha neće biti ukoliko isključivo počivamo na znanju iz Srbije ili isključivo na znanju ljudi iz dijaspore. Uspjeha će biti isključivo u saradnji jednih i drugih”, smatra profesor Filipović.
Dobar magnet za povratak mladih stručnjaka mogla bi da bude jača privreda. I ministar inostranih poslova Ivan Mrkić vjeruje da će se stručnjaci vratiti ako privreda Srbije ojača, i ako počne Srbija da se razvija shodno potencijalima, talentu, položaju, istoriji i kulturi.
“Dok taj zamah ne bude potpuno ostvaren, svako u svom segmentu treba da razmišlja kako da poboljša svoj položaj i da ih vezuje dalje za zemlju, jer oni žele da se vezuju”, poručuje Mrkić.
Najveća prepreka za povratak mnogima je dug proces priznavanja diploma stečenih u inostranstvu. Na Univerzitetu u Beogradu, međutim, kažu da je u posljednje tri godine odbijeno samo 11 zahtjeva za priznavanje diploma radi zapošljavanja.
Problem bi mogao da bude riješen ukoliko poslanici Skupštine Srbije usvoje izmjene Zakona o visokom obrazovanju. Na taj način bi se omogućilo da oni koji su završili studije u inostranstvu, ubuduće najduže za tri mjeseca znaju da li se njihova diploma priznaje. RTS