BEOGRAD, Državni organi u Srbiji, kako upozoravaju stručnjaci, trenutno nemaju na raspolaganju nijedan mehanizam da zaustave izvoz pšenice, kukuruza i ostalih strateških poljoprivrednih proizvoda iz Srbije.
Samim tim, za sada nas od manjka ovih proizvoda na domaćem tržištu spasava samo manja tražnja u inostranstvu. Mjeru zabrane, prirodno, kritikuju oni koji od nje imaju štetu. Prije svega, izvoznici, ali i proizvođači, jer im je bitno da sve što im je višak prodaju i to po što višoj cijeni.
Kako za „Novosti“ tvrdi i Vukosav Saković, direktor „Žita Srbije“, Srbija neće ostati bez hljebnog žita. Rod je bio nešto viši od očekivanog, tako da Srbija ima između 500.000 i 700.000 tona viškova pšenice.
– Izvoz pšenice iz Srbije nikada nije bio viši od te količine, pa samim tim, ograničenja izvoza, za sada, nisu neophodna – kaže Saković. – U prilog ide i to da smo u julu izvezli samo 48.000 tona pšenice, a to je manje od očekivanog, tako da realne opasnosti od nestašice pšenice, za sada, nema.
Potrebno je, dodaje Saković, da državni organi ipak prate situaciju u izvozu, i da, ukoliko to bude bilo potrebno uvedu kvote za izvoz.
– Cijene pšenice u okruženju jesu nešto više od naše cijene koja je 26 dinara za kilogram, ali, i pored toga, izvoz iz Srbije nije povećan – kaže Saković. – Naravno, ukoliko izvoz poraste, država ima mogućnosti da reaguje i iz Robnih rezervi, u kojima, kako se procjenjuje, ima dovoljno zaliha za cjelokupnu tromjesečnu potrošnju Srbije.
Većih problema, kako napominje Saković, Srbija bi mogla da ima sa kukuruzom. Rod na oko 1,3 miliona hektara, kako se procjenjuje, smanjen je za oko 50 odsto, tako da će u zemlji biti kukuruza dovoljno za podmirenje domaćih potreba.
– Mi smo navikli da budemo veliki izvoznici kukuruza, a sada, jednostavno, to neće biti moguće – kaže Saković. – Pitanje je kako ćemo zadržati strana tržišta, a i sačuvati kukuruz za nas, tim prije što je već prodato oko 500.000 tona kukuruza ovogodišnjeg roda. Ta količina kukuruza, mogla bi da nam nedostaje, pošto će rod biti u visini domaće potrošnje, odnosno, biće oko četiri miliona tona.
Mogućnosti
Država, kako navodi Saković, ima na raspolaganju mjere koje može relativno brzo da uvede.
– Uvijek postoji mogućnost uvođenja kvota na izvoz, ukidanja carina na uvoz žitarica, a takođe, tu je i krajnja mjera zabrane izvoza – kaže Saković.
Žetva suncokreta
Na njivama u ataru sela Jankov Most kod Zrenjanina, počela je žetva suncokreta. Ubiranje roda poranilo je za desetak dana u odnosu na ranije godine, jer su visoke temperature ubrzale vegetaciju.
– Prvi prinos je oko 1,3 tone po jutru što je, s obzirom na sušu, zadovoljavajuće. Zrno je suvo, a o kvalitetu ćemo da saznamo više nakon što ga predamo uljari. Imam 15 jutara, a sijaću ga više naredne godine, zato što je otporan na sušu – kaže Đorđe Borza, poljoprivrednik iz Jankov Mosta. U ovom trenutku u uljarama se još ne oglašavaju sa otkupnom cijenom. Novosti
