STOKHOLM, Znatnim ulaganjem u naučna i kreativna istraživanja Švedskoj, pored njegovanja kreativnog društva, polazi za rukom da dobro napuni budžet i otvori nova radna mjesta.
U nastojanju da poveća konkurentnost svoje zemlje švedska vlada je izdvojila pet milijardi SEK (616 miliona američih dolara) za istraživanje i inovacije u periodu od 2009. do 2012. godine, udvostručujući prethodno utvrđeni budžet. Poseban akcenat u ovoj zemlji je posvećen kreativnosti žena, od preduzetništva do inovatorstva. Još je prije šest godina izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma pokazao da je Švedska “najsavršenije mjesto na svijetu za život žene, sa ogromnim stepenom ravnopravnosti, moći, zdravlja i socijalne sigurnosti na svijetu”. Iako je oko 70 odsto Šveđanki zaposleno, ova država ima jednu od najviših stopa rađanja u Evropi, a rezultat je to prije svega odličnog Zakonu o roditeljstvu, na kojem bi mnoge zemlje trebalo da im pozavide. Švedski parovi dobijaju 16 mjeseci plaćenog porodiljskog odsustva. Od toga najmanje dva mjeseca mora da iskoristi roditelj koji kraće ostaje sa djetetom, a uglavnom su to očevi. Zato ćete ako se nađete na ulicama Stokholma vidjeti žene sa laptopima i poslovnim torbama kako žure na sastanke, dok se veliki broj muškaraca šteta sa bebom u kolicima.
Švedske inovatorke i kreativne žene osvajaju svojim izumima i djelima pažnju javnosti širom svijeta, ali sve više i tržišta. Tokom nedavne posjete u organizaciji Švedskog instituta novinari i urednici iz zemalja Balkana upoznali su se sa švedskim inovatorkama i preduzetnicama, koje nastoje da inovacijama ili proizvodima pomognu, poboljšaju ili uljepšaju svakodnevni život, a onda na red dolazi i osvajanje tržišta. A koliko su one kretivne, najbolje se vidjelo u “Tekniska Museet”- Muzeju tehnike u Stokholmu, gdje su izložene njihove inovacije. Važno je spomenuti da su te inovacije imali priliku vidjeti i Banjalučani u okviru svjetske izložbe “Kreativne žene – inovacije iz Švedske”, koja je bila u martu ove godine, a trenutno se postavka nalazi u beogradskom Muzeju nauke i tehnike. Široka je lepeza izuma, od ženskog bicikla koji se može voziti u suknji, cjediljke za salatu, boce sa čepom prilagođenim za uske i male lavaboe pa sve do ćebeta sa rukavima koje se grije tokom čitanja. Kako su kazale i same inovatorke, izumi su nastali iz potrebe da se olakša obavljanje svakodnevnih aktivnosti, poveća udobnost ili bezbjednost. Ipak, kada se prodaju u stotinama ili čak milionima komada, pored bodova za kreativnost, to inovatorkama donosi i znatne količine novce, a puni se i državni budžet. U taj sistem su uvezane obrazovne institucije, instituti, vlast, industrija i svi oni koji omogućavaju podršku kreativnosti, ali i upotrebnoj vrijednosti finalnog proizvoda.
Evo nekih priča kako su neke od njih došle do ideja. Šveđanka Ćeštin B. Ulson, koja voli da vozi bicikl, voli da nosi i suknje, a pošto je to bilo neudobno, izumila je sjedište na kojem je omiljeni dvotočkaš lakše voziti čak i u najužoj suknji. Ćebe (ili plašt) sa rukavima koje se zagrijava tokom čitanja izumila je Inger Larson, po zanimanju arhitekta, koju je na to motivisala ljubav prema čitanju knjiga, ali koju je često ometala nepodnošljiva hladnoća. Sada se njeno ćebe nalazi u mnogim knjižarama i radnjama, a upakovano je u veliki kartonski omot u obliku korica knjige. Ćebe za čitanje košta oko 250 KM.
I žensko preduzetništvo svakim danom jača, brojni su projekti, a jedan od njih je “She Entrepreneurs” u okviru kojeg su okupljene žene širom svijeta kroz mentorstvo, inkubator ideja i mjesečne sastanke. Inače, veliki je broj žena preduzetnica koje se bore na tržištu da uspiju, a neke od njih su preko noći skupile hrabrost da promijene svoj život i rade ono što vole. Svoje iskustvo kako uspjeti i dosadni posao zamijeniti kreativnim i uspješnim je podijelila Malin Lindfors Speace, koja je bila jedan od mentora i žena koja je pokrenula časopis namijenjen da ga prodaju beskućnici. Ona je ispričala da je imala dosadan posao jer se nakon srednje škole zaposlila u državnoj arhivi video-snimaka. Posao se sastojao u pretraživanju arhive za potrebe reklamnih agencija, što je bilo veoma jednolično. Tako je navela primjer da ako nekome zatreba snimak slona, ona bi pronašla video-kasete na kojima se nalaze slonovi, pregledala ih i izdvojila one najsličnije opisu koji je agencija zatražila. Dešavalo se da se ne poklope, što je bilo dodatno frustrirajuće.
U isto vrijeme, njen prijatelj koji je pokrenuo priču sa časopisom u Engleskoj nije mogao da dođe u Švedsku i uradi isto to pa joj je predložio da ona bude osnivač. Složila se s njim i narednih godinu i po dana obilazila je banke, državne institucije i sve one koji bi joj pomogli da dobije potrebni novac. U početku je dobijala samo odbijenice, prozivali su je i ludom, te savjetovali da nađe “normalan posao”. Uspjela je da pronađe novinare, štampariju kojoj će vratiti novac nakon prve prodaje i beskućnike koji su kupovali časopis od njih za određenu svotu i prodavali ga na ulici za duplo veći iznos. Tako su beskućnici mogli da zarade za kakav-takav život i napuste loš ulični, a ona je takođe napredovala. Nakon nekoliko uspješnih godina rada, usavršavanja, razvijanja mreže saradnika i dostizanja ogromnog tiraža, odlučila je da se pozabavi i drugim stvarima i osnuje organizaciju koja će se baviti CSR aktivnostima, unapređenjem životne sredine i ljudskim pravima.
Pored hrabrosti, ideja, svakako je za sve žene bitno i zakonsko uporište i sigurnost, što je u Švedskoj, između ostalog, regulisano i izmjenom zakona koji danas nudi gotovo istu sigurnost prilikom trudnoće, bolesti ili nezaposlenosti ženama koje su preduzetnici i onim koje rade u nekoj firmi. Inače, istraživanja su potvrdila da su firme kojima upravljaju žene finansijski uspješnije čak i 50 odsto, te da bolje reaguju u kriznim situacijama. Ženska kreativnost je u punom usponu u Švedskoj, a motiv koji se provlači među ženama je: “Ako ona može, mogu i ja”.
Inovacija, a ne imitacija
Kreativnost (stvaralaštvo) je pojam koji se u naučnotehničkoj literaturi koristi na sličan način kao i u svakodnevnom jeziku, za označavanje misaonih procesa kojima se dolazi do rješenja, ideja, umjetničkih oblika, teorija ili proizvoda koji su jedinstveni i novi.
To je aktivnost koja daje nove, originalne proizvode, bilo u materijalnoj ili duhovnoj sferi, pri čemu se ti proizvodi ne mogu pripisati imitaciji već ranije postojećih proizvoda jer su od njih bitno drugačiji. Ti novi proizvodi, nastali kreativnim procesom, trebalo bi bolje, uspješnije i racionalnije da udovoljavaju individualnim i društvenim potrebama od ranije postojećih proizvoda.
Zemlje sa stopom od više od 70 odsto zaposlenosti žena:
Švedska
Island
Norveška
Danska
Švajcarska
Holandija Nezavisne novine