BEOGRAD, Rezultati rada Komisije za zaštitu konkurencije Srbije više su nego “mršavi”.
Od početka primjene važećeg Zakona o zaštiti konkurencije u Srbiji, a to je posljednjih pet godina, izrečeno je svega – pet kazni. Ili, kako nam je i zvanično potvrđeno, od 1. novembra 2009. godine Komisija je utvrdila “postojanje povreda konkurencije” i odredila “upravnu mjeru zaštite konkurencije”, koja se sastoji u “obavezi plaćanja određenog novčanog iznosa”, za ukupno pet učesnika na tržištu.
– Dva učesnika na tržištu zloupotrebila su dominantan položaj, a tri firme su povrijedile konkurenciju zaključenjem restriktivnog sporazuma radi istiskivanja sa tržišta postojeće konkurencije – kažu, za “Novosti”, u tom antimonopolskom tijelu. – U tri, od navedenih pet slučajeva, postupci su pravosnažno okončani. Naplata novčanog iznosa izvršena je u dva slučaja. U trećem, koji je okončan, pravosnažnost je nastupila tek nedavno, donošenjem presude Upravnog suda.
U jednom predmetu, u kome je mjera zaštite konkurencije određena za dva učesnika na tržištu, Upravni sud je naložio ponavljanje postupka. A i Komisija je pokrenula postupak pred Vrhovnim kasacionim sudom za preispitivanje te presude. Bez obzira na to da li će se postupak ponoviti u tom slučaju, određivanje te upravne mjere sigurno ostaje, tvrde u Komisiji. Jer, nesumnjivo se radi o povredi konkurencije.
– Komisija za zaštitu konkurencije očigledno je izrekla vrlo malo kaznenih mjera zbog narušavanja slobodne konkurencije na našem tržištu – kaže, za “Novosti”, Danilo Šuković, ekonomista. – Srbija se nalazi u veoma nepovoljnoj ekonomskoj situaciji, prvenstveno zbog slabih i neslobodnih institucija. Slobodna konkurencija na domaćem tržištu je jedan od osnovnih uslova za uspješan ekonomski razvoj. Poslije demokratskih promjena 2000. najavljivani su dolasci najvećih svjetskih trgovinskih lanaca, koji će obezbjediti vrhunsku konkurenciju i dobru snabdjevenost tržišta, uz povoljne cijene. Od toga se skoro ništa nije desilo. Komisija za zaštitu konkurencije u prethodnom sastavu imala je velike probleme u radu i trpjela je pritiske, vjerovatno zato što se njihove inicijative nekome nisu sviđale. Zašto sadašnja Komisija ima mršave rezultate nije teško pretpostaviti.
Prema ocjeni Unije poslodavaca, u Srbiji su ubjedljivo najveći monopolisti javna preduzeća, koja često nemaju nikakvu ili imaju minimalnu konkurenciju na tržištu.
– Tako su, na primjer, cijene vode 100 odsto više za privredu nego za građane, cijene odnošenja smeća po gradovima povećane su od 55 do 274 odsto, cijena gasa takođe, posebno u Vojvodini – naglašava Dragoljub Rajić, direktor Unije poslodavaca. – Jedino smo kod cijene parking usluga u Beogradu za zaposlene i firme imali dobar primjer prije desetak dana, kada je pretplata za parking mjesta, koja je realno bila preskupa, pojeftinila za 50 odsto.
Inače, u vrijeme važenja Zakona o zaštiti konkurencije iz 2005. godine, Komisija za zaštitu konkurencije nije imala ovlašćenja da kažnjava novčano, odnosno da određuje upravnu mjeru, koja bi se sastojala u obavezi plaćanja određenog novčanog iznosa u slučajevima kada utvrdi postojanje povrede konkurencije.
Vode postupke
U komisiji se trenutno vodi više postupaka ispitivanja povrede konkurencije. U nekim postupcima čak i protiv više učesnika na tržištu istovremeno.
– U svakom od postupaka u kojima se utvrdi postojanje povrede konkurencije, saglasno našoj zakonskoj obavezi, biće određena i upravna mjera koja obavezuje stranke u postupku da plate određeni novčani iznos – izričiti su u Komisiji. Novosti