BRATUNAC, Hladno i kišno proljeće negativno je uticalo na pčele i meda skoro nije ni bilo ovog proljeća, rečeno je Srni u Udruženju pčelara “Kesten” iz Bratunca.
Predsjednik “Kestena” Marko Živković kaže da je bagremov behar opao zbog kiša i hladnoće.
Izostala je ishrana pčela bagremovim nektarom, a time i proizvodnja bagremovog meda, po kojem je ovo područje prepoznatljivo.
“Niko od članova Udruženja nije ni vrcao med jer su saća prazna. Očekujemo da će se sa poboljšanjem vremena stanje popraviti, odnosno da će biti zadovoljavajući prinosi livadskog meda”, ističe Živković.
Prema njegovim riječima, prošla godina bila je izuzetno uspješna za bratunačke pčelare, te je 80 članova Udruženja imalo ukupan prinos meda od oko 140 tona i veoma dobru zaradu, a ove godine neće ostvariti ni polovinu tih prinosa ni prihoda.
Živković pojašnjava da se med vrca dva puta godišnje, ali da će ove godine imati samo jedno vrcanje zbog hladnog proljeća i kišnog vremena, koje je onemogućilo ispašu pčela i proizvodnju bagremovog meda.
U ovom kraju došlo je do pojave bolesti kestena i u posljednjih 10 godina sva stabla su se osušila, pa nema mogućnosti ni za proizvodnju kestenovog meda, te se najviše proizvodi livadski med.
“Nadamo se da će dobro cvjetanje kupine, koje ima dosta na ovom području, kao i livadsko cvijeće omogućiti zadovoljavajuće prinose meda u drugoj polovini godine, što će poboljšati stanje u pčelarstvu i omogućiti makar minimalnu zaradu i pokrivanje troškova pčelarima”, kaže Živković.
Pčelari očekuju da će im pomoć Japanske agencije za međunarodni razvoj /JICA/ omogućiti da u narednim godinama manje zavise od bagrema i da će sadnjom različitih vrsta medonosnog drveća omogućiti bolju i raznovrsniju ishranu pčela, a time postizati i bolje prinose meda.
JICA je s ciljem razvoja i unapređenja pčelarstva u bratunačkoj opštini prihvatila finansiranje projekta nabavke sadnica medonosnog drveća pčelarima.
Živković kaže da će biti dodijeljeno pet paleta sa po pet primjeraka od osam različitih vrsta medonosnog drveća koje će ravnomjerno rasporediti svim članovima Udruženja.
Riječ je o sadnicama kestena, crne i bijele lipe, evodije, paulovnije, japanskog sofora, drenjka, katalpe i aronije, koje ne cvjetaju u isto vrijeme.
Pčelari će u oktobru dobiti i zasaditi sadnice tih medonosnih vrsta drveća i očekuje se da će rezultati biti vidljivi već za dvije godine, te da ispaša pčela neće zavisiti samo od bagremovog behara, nego će imati širi i veći izbor medonosnog behara, čime će se stvoriti uslovi za bolje prinose meda, ali i smanjiti negativni klimatski uticaji i zavisnost od jedne vrste nektara, odnosno od bagrema za ishranu pčela. Srna