SARAJEVO, Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentare skupštine BiH Azra Hadžiahmetović upozorava da BiH izglasavanjem zakona o zaštiti domaće proizvodnje neće biti izložena samo verbalnoj kritici, već će platiti ekonomsku cijenu kršenja odredbi jednog multilateralnog dogovora.
Hadžiahmetovićeva je izjavila da usvajanjem ovog zakona BiH ne krši samo sporazum CEFTA, već i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a takođe dovodi u pitanje i buduće članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji /VTO/.
“Ako bismo usvajanjem jednog takvog zakona, koji samo po naslovu vrlo dobro zvuči, prekršili Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na koji smo se obavezali, ako bismo prekršili i ono na šta smo se obavezali našem skorom članstvu u VTO, šta ćemo dobiti time i koju ćemo cijenu platiti za takve poteze?”, zapitala se Hadžiahmetovićeva.
Govoreći o sadržini pomenutog zakona, Hadžiahmetovićeva je rekla da se na njegovoj listi nalaze proizvodi (kao što je kafa) koji se uopšte i ne proizvode u BiH.
“Jesu li to proizvodi koje mi treba da štitimo, odnosno ko je napravio selekciju tih proizvoda i šta se krije iza toga”, zapitala se ona i dodala da postoje proizvodne grane koje treba zaštititi, ali nekim drugim mjerama.
Hadžiahmetovićeva smatra da inicijatori zakona o zaštiti domaće proizvodnje nisu razmišljali o svim njegovim pozitivnim i negativnim stranama.
Prema njenim riječima, već nekoliko godina se povlači pitanje zakona sa jednim takvim nazivom i sve te godine postojala je “potpuna inertnost Savjeta ministara BiH, a posebno Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa”.
“Resorno ministarstvo je smatralo da zakon nije dobar, međutim nikada jasno i glasno to nije rečeno. I na parlamentu i u javnosti nije izašlo sa stavom da to nije dobro, da mi imamo neke druge mjere, odnosno da imamo zaštitne mehanizme koji mogu štititi domaću proizvodnju”, rekla je Hadžiahmetovićeva. Srna
Prema njenim riječima, Savjet ministara BiH, resorno ministarstvo i Ministarstvo finansija i trezora oglasilo se sada, kada je zakon o zaštiti domaće proizvodnje ušao u završnu proceduru.
Ona je istakla da je ulazak BiH u EU jedino područje u kome postoji puni politički i svaki drugi društveni konsenzus u BiH.
“Ako znamo da postoje pravila igre, ako smo maštali da što prije potpišemo sporazum, ako godinama mukotrpno radimo na našem članstvu u VTO da bismo koristili i njene mehanizme zaštite, onda nam jedan ovakav zakon nije rješenje”, rekla je Hadžiahmetovićeva.
Ona se nada da ipak neće biti izglasan zakon o zaštiti domaće proizvodnje u BiH i vjeruje da će vlasti u BiH iz cijelog slučaja izvući pouku.