VAŠINGTON, Svjetska banka saopštila je da će do 20. aprila, kada počinju proljetni sastanci Banke i Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ u Vašingtonu, izabrati novog predsjednika koji će naslijediti Roberta Zelika.
Iako je sama Banka saopštila da će izbor novog predsjednika biti baziran na zaslugama i da će to biti otvoren proces izbora 12. predsjednika među kandidatima širom svijeta čini se sigurno da će to mjesto zauzeti Amerikanac.
Zelik je prošle srijede saopštio da će se povući nakon isteka petogodišnjeg mandata 30. juna, podsjeća Frans pres.
Iz Banke je rečeno da će primati kandidature do 23. marta, a kandidati mogu da se prijave iz bilo koje od 187 zemalja članica Banke.
Tri kandidata, koja uđu u uži izbor, imaće intervju sa izvršnim direktorima banke, a očekuje se da će novi predsjednik biti izabran konsenzusom do proljetnih sastanaka 2012., saopšteno je iz Banke.
Svjetska banka je istakla važnost transparentnosti procesa, sa izborom koji će se bazirati na zaslugama gdje će svi izvršni direktori moći da kandiduju, a zatim razmotre sve kandidate.
“Izvršni direktori izrazili su duboku zahvalnost predsjedniku Zeliku za njegovo upravljanje Svjetskom bankom i značajnim postignućima tokom njegovog mandata”, navodi se u saopštenju, prenosi Frans pres.
Prema nepisanom dogovoru između evropskih sila i SAD iz 1945. godine svih 11 predsjednika Banke bili su Amerikanci, a svi direktori MMF-a su iz Evrope.
Ipak, sve je više poziva da se ta praksa promijeni.
Nakon iznenadne ostavke Dominika Stros-Kana sa mjesta šefa MMF-a u maju 2010. zemlje u razvoju izvršile su pritisak da se sada imenuje osoba koja nije iz Evrope za tu funkciju.
Ipak na kraju, uz podršku vodećih ekonomskih sila izabrana je francuski ministar finansija Kristin Lagard.
Očekuje se da SAD, kao najveći dioničar, neće dozvoliti da neko ko nije Amerikanac bude predsjednik Banke, dijelom zbog zabrinutosti da bi Kongres mogao stopirati finansiranje te institucije u znak protesta.
Spekulacije o mogućem nasljedniku Zelika obuhvatile su i državnog sekretara Hilari Klinton, ministra finansija Timotija Gajtnera i bišeg ministra finansija Larija Samersa.
