Iz mreže dvije žetve

BEOGRAD, Srbija ima vodu, plodnu zemlju i povoljnu klimu. Svi uslovi za razvijen agrar u su ispunjeni.

Ipak, suša često isposti oranice i donosi velike štete poljoprivrednicima. Od 4,2 hektara obradivih površina pod sistemima za navodnjavanje u zemlji je svega 150.000 hektara. Manje od pet odsto. I po tome je Srbija posljednja u Evropi.
Srbija ima pogodnosti za navodnjavanje u prve tri klase zemljišta na površini od 3,6 miliona hektara, od čega u prve dvije klase 1,6 miliona hektara. Klimatski faktori pokazuju da ima nepovoljan režim padavina, jer od sto godina, 17 je sa povoljnim režimom, 32 godine su sa viškom, a čak 51 godina sa manjkom padavina. Vodeni resursi su povoljni, ali ih slabo korišteni.
Izgrađeni kanali širom Srbije, godinama ne služe svrsi. Zatrpani su najčešće otpadom, pa se ne mogu koristiti ni za odvodnjavanje viška vode, a kamoli za navodnjavanje.
– Od 150.000 hektara na kojima su podignuti sistemi za navodnjavanje, zbog slabog održavanja u funkciji je tek manje od trećine – kaže za “Novosti” prof. dr Mićo Škorić, sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta. – U posljednjih 20 godina, nije bilo pravog ulaganja u sisteme za navodnjavanje. Imali smo, prije nekoliko godina, sporadična ulaganja, ali je nedostajalo pravo, sistemsko rješenje, koje bi dovelo do toga da se navodnjavane površine povećaju. Pravo rješenje za ovaj problem je veće državno angažovanje. Kada bi počeli da navodnjavamo sve površine koje možemo, mogli bi da na njima računamo na dvije žetve godišnje. Na neki način, obradive površine bi nam se povećale za 25 odsto, dobrim dijelom bi se promijenila i struktura usjeva, a i stočarstvo bi se daleko lakše razvijalo.
Svaka sušna godina, prema procjenama iz Ministarstva poljoprivrede, “odnese” čak dvije milijarde evra. Direktna šteta je 500 miliona evra zbog manjih prinosa, a kada se u to uračuna i šteta prerađivača, ceh naraste do dvije milijarde evra.
– I tome će doći kraj – tvrdi ministar poljoprivrede Dušan Petrović, i najavljuje početak realizacije velikog projekta navodnjavanja. – Za četiri godine pod sistemima za navodnjavanje imaćemo 1,1 milion hektara oranica. Ove godine je iz budžeta izdvojeno pet milijardi dinara, a u prvoj fazi biće očišćeno 600 kilometara kanalske mreže na 40 lokacija u Vojvodini, iz kojih će se vodom napajati oko 45.000 hektara oranica.
Radovi na izmuljavanju, kojima će biti obuhvaćeno oko 11 kilometara kanala za navodnjavanje u okolini sela Kruščić, u opštini Kula, označili su početak realizacije velikog projekta navodnjavanja u Srbiji, u koji bi, u sljedeće četiri godine trebalo da bude uloženo pet milijardi evra. Ministarstvo poljoprivrede sklopilo je ugovore sa “Srbijavodama”, “Vodama Vojvodine” i “Beograd vodama” za realizaciju prvog dijela projekta koji košta milijardu dinara.
– Na području Beograda biće do kraja juna očišćeno oko 125 kilometara kanala za navodnjavanje što će obuhvatiti oko 15.000 hektara zemljišta, a u Mačvi će poslije čišćenja kanala moći da se navodnjava novih 2.000 hektara zemljišta – istakao je ministar. – Plan da u ovoj godini budu očišćeni kanali za navodnjavanje za oko 130.000 hektara i da se izgrade novi kanali za oko 70.000 hektara. Cilj je da poljoprivredu podignemo i omogućimo svakom ko se njom bavi da zarađuje više nego do sada.
Naučnici dokazuju da je razvoj navodnjavanja uslov za povećanje proizvodnje hrane. U svijetu je oko 17 odsto obradivog zemljišta pod sistemima za navodnjavanje i sa tih površina dobija se oko 40 odsto ukupne svjetske produkcije hrane. Svjetske projekcije govore da će u budućnosti da se proizvodi 60 odsto hrane na oranicama koje su pod sistemima za navodnjavanje.
– Najveće efekte kada je u pitanju povećanje prosječnih prihoda po hektaru daje navodnjavanje – kaže Aleksandar Prodanović, direktor Direkcije za vode pri Ministarstvu poljoprivrede i vodoprivrede. – Lani je bila velika razlika u prinosima na nenavodnjavanim i navodnjavanim površinama. Kod soje je prosjek – 2,1 tona po hektaru, dok je na oranicama pod sistemima za navodnjavanje prinos 3,8 tona. Kod kukuruza ta razlika je pet tona po hektaru, a kod jabuke čak 20 tona, pri čemu je sve išlo u kvalitet. Cilj aktuelnog, velikog projekta navodnjavanja koji je nedavno počeo jeste – potpuna transformacija poljoprivredne proizvodnje u Srbiji. To su najvažniji infrastrukturni radovi u srpskom agraru ikad.
Iskoristiti potencijal
Prema riječima Aleksandra Prodanovića, razvojem navodnjavanja Srbija će obezbjediti – sigurnost u snabdijevanju hranom, stalan rast fizičkog obima i vrijednosti proizvodnje u poljoprivredi, a samim tim i veći izvoz poljoprivrednih proizvoda. – Unapređenje sistema za navodnjavanje u Srbiji omogućiće otvaranje novih tržišta i povećanje spoljnotrgovinskog suficita od poljoprivrede – kaže Prodanović. – Obezbjediće i veće zarade u agraru, što znači bolji život svake porodice koja se bavi poljoprivredom. Još jedna prednost je i siguran i brz povraćaj uloženih sredstava. Sve to prati i angažovanje domaće proizvodnje i razvoj srodnih grana. Novosti