SARAJEVO, Namjenska proizvodnja BiH ostvarila je od 1. januara do 31. oktobra izvoz u vrijednosti od oko 30 miliona KM i pet puta je veći od uvoza, ali je stepen iskorišćenosti kapaciteta u namjenskoj industriji svega 10 odsto, rekao je danas u Sarajevu sekretar Grupacije namjenske proizvodnje pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Emin Bajramović.
Na okruglom stolu “Stanje i pravci razvoja namjenske proizvodnje u BiH” on je istakao da je poslovanje u ovoj oblasti složeno, jer nije bilo dovoljno narudžbi za namjensku industriju, a nedovoljno je i obrtnih sredstava da bi se mogla pokrenuti namjenska industrija u skladu sa kapacitetima kojima raspolaže.
Bajramović kaže da bi stepen iskorišćenosti kapaciteta u namjenskoj industriji mogao biti i veći, kada bi ova grana privrede bila bolje organizovana, kao što je to u Srbiji i Hrvatskoj.
Predsjedavajući Grupacije namjenske proizvodnje Zijad Fazlagić rekao je da namjenska industrija predstavlja jednu od najprofitabilnijih grana u privredi, a najveći proizvođači i izvoznici oružja u svijetu u ovoj oblasti ostvaruju visoku zaposlenost i profitabilnost.
“Među mjerama koje treba preduzeti u cilju daljnjeg opstanka i razvoja ove industrije jesu izrada i dopuna zakonske regulative, rješavanje dugovanja i socijalne problematike, rješavanje problema prijeratnih potraživanja, daljnja privatizacija, investiranje u ovu oblast. Prije svega treba izvršiti analizu svih fabrika uz zadržavanje perspektivnih tehnologija”, istakao je Fazlagić.
Govoreći o stanju u firmama namjenske industrije u BiH, Fazlagić je rekao da one nisu ugašene, ali da su računi većeg broja firmi blokirani, te da imaju i velika dugovanja.
Ministar odbrane BiH Selmo Cikotić rekao je da ovo ministarsvo nema direktne ingerencije nad namjenskom industrijom, ali joj može ponuditi određena iskustva koja će joj biti upotrebljiva, dodavši da je bitno da institucije države prepoznaju svoju ulogu, jer namjenska industrija ne djeluje na slobodnom tržištu.
“Ministarstvo odbrane je ključni instrument saradnje u namjenskoj industriji u većini zemalja svijeta, što nije slučaj sa BiH, ali to ne znači da mi ne prihvatamo svaku vrstu komunikacije u sferi namjenske industrije sa svim ministarstvima odbrane u svijetu”, istakao je Cikotić.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo odbrane BiH je spremno da sve te informacije prenese entitetskim ministarstvima koja su zadužena za rad namjenske industrije, u kojoj se mora podići nivo invetivnosti, racionalne organizacije, te da se neke ostavštine privatizacije prevaziđu i uđe u tehnološki korak sa trendovima koji su prisutni u namjenskoj industriji u svijetu.
“Država je ključni kupac proizvoda namjenske industrije, a ujedno i regulator uslova u kojima ona djeluje, tako da država mora prepoznati da će od namjenske industrije dobiti onoliko koliko u nju ulaže, odnosno kakve joj uslove stvori za rad”, naglasio je Cikotić.
Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Veselin Poljašević smatra da je potrebno napraviti dorade u zakonodavnom dijelu koji se odnosi nanamjensku industriju, a BiH bi trebalo da odredi podsticaje.
“Kada je riječ o privatizaciji u BiH, mi sad imamo jednu dobru stvar – zakoni u oba identiteta dozvoljavaju ulaganje stranih investicija u namjensku industriju preko 51 odsto, što je dobar znak i što će doprinijeti boljem pozicioniranju namjenske industrije u ukupnom privrednom ambijentu BiH”, rekao je Poljašević novinarima.
Prema njegovim riječima, svi u BiH – parlament, izvršna vlast, te privreda moraju zajedno da otvore perspektivu i razvoj ove djelatnosti, a dananji okrugli sto, koji je okupio privrednike i predstavnike nadležnih institucija trebalo bi da pokrene pitanje šta je potrebno uraditi kako bi se namjenska industrija u BiH podigla na viši nivo.
