SARAJEVO – Iseljavanje radne snage iz BiH na najvišem je nivou ikad, navedeno je u studiji “Migracije zdravstvenih radnika i stručnjaka u oblasti informaciono-komunikacijskih tehnologija iz BiH: izazovi i mogućnosti”, koja je danas predstavljena u Sarajevu, u organizaciji Međunarodne organizacije za migracije /IOM/.
U studiji se navodi da je posljednjih godina broj građana BiH koji se iseljavaju poprimio alarmantne razmjere, što je posebno vidljivo u zdravstvu i informaciono-komunikacijskom i tehnološkom sektoru /IKT/.
Šef misije IOM-a u BiH i regionalni koordinator za zapadni Balkan Laura Lungaroti istakla je da nemaju tačan broj osoba iz sektora zdravstva i informaciono-komunikacijskog i tehnološkog sektora koji su napustili BiH i žive negdje u inostranstvu te da je to tačka spotaknuća, jer ne postoji sistem koji će to zabilježiti.
“Ne postoji sistem koji će nama dati uvid u takvu vrstu informacija koju bismo imali za ta dva sektora. Trenutno znamo da je iz BiH iselilo otprilike dva do dva i po miliona ljudi koji su državljani ove zemlja, a žive negdje u inostranstvu”, rekla je Lungarotijeva novinarima u Sarajevu.
Ona je dodala da nijedan sektor, ni zdravstvo ni IKT nema takvu vrstu statistike da se može pratiti na tome nivou te da je to jedna od činjenica na kojoj se mora raditi.
Lungarotijeva je navela podatak da je do 2019. godine izdato 56.000 vrsta radnih dozvola za državljane BiH.
“To govori da su date radne dozvole da ljudi iz BiH rade u zemljama EU, ali isto tako govori da je više od 50.000 ljudi emigriralo do tada”, istakla je Lungaroti.
Lungaroti smatra da se ovoj problematici treba posvetiti posebna pažnja.
“Namjerno ističem činjenicu iseljavanja mladih, posebeno iz oblasti zdravstva, jer smo imali situaciju u vezi sa pandemijom kovid koja nas je posljednjih godina sve potresala, kao i IKT sektor koji ima inovativnu strukturu i mladi koji se bave time predstavljaju vrijednost i daju doprinos državi”, istakla je Lungarotijeva.
Ona je izrazila nadu da će rezultati ove studije doprinijeti boljitku BiH i uticati na smanjenje iseljavanja.
Lungaroti ističe da ljudi ne iseljavaju samo zbog ekonomsksog faktora, konkretno u ova dva sektora, tu je i način života i povjerenje u državu, njen sistem, a postoji bezbroj ograničenja.
U studiji je navedeno da je iseljavanje radne snage iz BiH na najvišem nivou ikad.
Postojeće informacije o broju izdatih boravišnih dozvola za plaćene aktivnosti u EU potvrđuju da radno sposobno stanovništvo BiH uglavnom migrira u EU i da raste broj iseljenika, uglavnom u Sloveniju, Njemačku i Hrvatsku, zatim u Italiju i Austriju, ali u posljednje vrijeme, u ograničenom broju, i u Češku, Norvešku i Švedsku.
Što se tiče zdravstvenog sektora, NJemačka je vodeća destinacija za zdravstvene stručnjake, a migriraju uglavnom mlađe medicinske sestre, ali postoji i značajan broj ljekara, stomatologa i farmaceuta.
Većina IKT stručnjaka migrira u Njemačku, Austriju, Hrvatsku, SAD i Srbiju.
U rezultatima studije se dodaje da je potrebna dublja analiza kako bi se identifikovala glavna motivacija za iseljavanje IKT stručnjaka. Ovo pitanje je od ključne važnosti za ekonomiju BiH, s obzirom da IKT sektor pokazuje ogroman razvojni potencijal, što zahtijeva brzo povećanje priliva diplomaca u ovoj oblasti.
Jedna od preporuka studije “Migracije zdravstvenih radnika i stručnjaka u oblasti informaciono-komunikacijskih tehnologija iz BiH: izazovi i mogućnosti”, jeste da je potrebno ojačati institucionalni kapacitet za prikupljanje, analizu, upotrebu i razmjenu podataka kako bi se omogućilo efikasno upravljanje i saradnja u oblasti mobilnosti radne snage. Srna