BEOGRAD, Prvi dani septembra donijeli su najave mnogobrojnih poskupljenja, ali i veće potrošnje države za bonuse penzionerima, subvencionisane kredite, isplate socijalno ugroženima…
Mada u zaključcima pregovora sa MMF povodom pete revizije aranžmana stoji da se ne očekuje probijanje planirane inflacije od maksimum osam odsto, među ekonomistima postoji sve veća bojazan da će pomenuta projekcija biti probijena bar za dva odsto.
U Narodnoj banci Srbije vjeruju da sama dodatna potrošnja u zemlji ne mora da izazove i bitne inflatorne pritiske.
– Vrlo je važno znati precizno o kom se iznosu rasta potrošnje radi, u kom pravcu će ta nova potrošnja ići i kako će se finansirati – ističu u centralnoj banci i podsjećaju da ova institucija ne utiče na način trošenja budžetskih sredstava. – O tome će se Vlada izjasniti kroz najavljeni prijedlog rebalansa ovogodišnjeg budžeta, kao i kroz prijedlog budžeta za narednu godinu. Ukoliko se budžetski deficit bude kretao u okvirima dogovorenim sa MMF-om, ako bude finansiran zaduživanjem na domaćem finansijskom tržištu i okrenut kontrolisano malom rastu potrošnje najugroženijih sektora stanovništva, očekivani inflatorni efekti će biti relativno mali.
NBS, kako kažu u ovoj instituciji, ima jasno postavljen inflacioni cilj koji treba da ostvari i zato kontinuirano prati cjelinu inflatornih uticaja.
– Ukoliko bi inflatorni pritisci prijetili da ugroze ostvarivanje tog cilja, to bi dovelo i do adekvatne reakcije monetarne politike – naglašavaju iz centralne banke.
Iz centralne banke podsjećaju i da svako predviđeno finasiranje budžetskog deficita iz inostranstva, po pravilu, utiče na povećanje dinarske likvidnosti, što izaziva potrebu restriktivne reakcije monetarne politike. Takođe, finalna potrošnja okrenuta uvozu vrši pritisak na rast jaza u trgovinskom deficitu, a da potrošnja okrenuta domaćim proizvodima čiji proizvođači nemaju slobodnih kapaciteta ili imaju monopolsku poziciju može ojačati inflatorne pritiske.
Među robom i uslugama koje se najčešće pominju u kontekstu novih cijena ponajviše je onih koje su pod kontrolom države. Tu su hljeb, gorivo, gas, električna energija, javni prevoz, komunalne usluge… Praksa je da već nekoliko godina NBS sa Vladom potpisuje sporazum kojom ograničava učešće baš tih, kontrolisanih cijena, u ukupnoj inflaciji. Za ovu godinu, ugovoreno je da kontrolisane cijene u ovoj godini u ukupnoj inflaciji učestvuju do 11 odsto, a 2011. godini za dodatnih pet do devet procenata.
– Kroz sporazum Vlade i NBS, Vlada se obavezala da će rast regulisanih cijena držati u predviđenim okvirima – podsjećaju u centralnoj banci. – U slučaju da zbog višeg rasta regulisanih cijena ne može da ostvari ciljanu inflaciju, NBS će to svakako navesti kao jedan od ključnih razloga neostvarenja cilja. U momentima kada NBS primijeti da povećanje regulisanih cijena prijeti da pređe dogovorenu granicu, na to će ukazati Vladi.
Učešće
Za ovu godinu, dogovoreno je da kontrolisane cijene u ovoj godini u ukupnoj inflaciji učestvuju do 11 odsto, a 2011. godini za dodatnih pet do devet procenata. Inače, od početka prakse potpisivanja sporazuma između Vlade i NBS još ni jednom se nije dogodilo da se kontrolisane cijene u potpunosti održavaju na ugovorenom nivou. Novosti
Inflacija pod kontrolom
