BEOGRAD, U Srbiji se licenca za rad kladionica dobija za petnaestak dana dok se u svijetu na dozvolu za rad u oblasti igara na sreću čeka po nekoliko mjeseci, čak i godina kako bi vlasti dobro provjerile ko želi da se bavi ovim biznisom, izjavio je danas Zoran Milošević, koordinator Udruženja priređivača igara na sreću.
Milošević je, govoreći na konferenciji dnevnog lista Danas na temu industrije igara na sreću, rekao da nigdje u svijetu zakon ne ograničava vrijeme odgovora uprava za igre na sreću, dok se u Srbiji, uprkos generalnoj neefikasnosti državne uprave, primjera radi dozvola za novo prodajno mjesto ili za postavljanje aparata za kockanje dobija za jedan dan.
“U svijetu je ovaj proces provjere dug. Na Malti traje šest, sedam mjeseci, negdje i do četiri godine”, istakao je Milošević.
Osim prevencije, Milošević je ukazao i da se dobrom regulativom u ovoj oblasti ne samo sprečava odlivanje novca iz Srbije, već se i obezbjeđuje priliv novca u srpski budžet.
Na zahtjev ovog Udruženja osnovanog u julu prošle godine, u srpski zakon uvedena je novina da se zabranjuje ulaz maloljetnima u objekte za klađenje i sa igrama na sreću, dok je kazna za one koji ovo prekrše sa 10.000 dinara povećana na milion dinara.
Zoran Puhač iz Udruženja priređivača igara na sreću upozorio je da Srbiji treba novi, moderan zakon koji će urediti oblast igara na sreću, budući da je ovo industrija koja zapošljava veliki broj ljudi i u svijetu ima velike promete.
On je rekao da bi Srbija u ovoj regulativi trebalo da se ugleda na Veliku Britaniju koja ima najstariji, ali i jedan od najefikasnijih zakona iz ove oblasti. Od 2003. u britanski budžet slilo se pola milijardi funti oporezivanjem industrije igara na sreću.
Kako je rekao Puhač, u ovom trenutku u Srbiji prihod od ove industrije ili opada ili stagnira, broj prijavljenih kladionica opada s obzirom da je u posljednjih godinu i po njihov broj sa 1.800 smanjen na 1.200.
Prema njegovim riječima, ova industrija se nalazi u krizi, s obzirom na to da je i na globalnom nivou i u Srbiji promet od početka krize opao 30 odsto s tim što se u svijetu, kako je rekao, primjećuju znaci oporavka dok je srpska industrija igara na sreću i dalje u krizi.
Vladislav Slaj Stanković iz Avalla Gaming Casina iz Atlantik sitija uključivanjem u konferenciju preko “skajpa” iz Amerike rekao je da su u Americi kazina u obavezi da plate državi osam odsto poreza te da je prihod industrije prošle godine iznosio 3,6 milijardi dolara.
Jasna Daragan Saveljić, direktorka Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti upozorila je na konferenciji da su sve bolesti zavisnosti mentalni poremećaj, te da u Srbiji najčešće oboljevaju ljudi između 18 i 38 godina dok liječenje traje najmanje dvije godine. Emg.rs
Industriji igara na sreću treba novi zakon
