SARAJEVO, Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) predstavio je rezultate Indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2018. godinu, kojim svake godine Transparency International rangira zemlje širom svijeta u odnosu na percipirani nivo korupcije u javnom sektoru.
Bosna i Hercegovina je ove godine ponovo dobila ocjenu 38, na skali od 0 do 100, gdje 0 predstavlja najviši nivo percipirane korupcije, dok 100 predstavlja najniži nivo korupcije, i nalazi se na 89. mjestu, od ukupno 180 zemalja uključenih u istraživanje. BiH poziciju na listi CPI dijeli sa Indonezijom, Šri Lankom i Svazilendom.
Poredeći rezultate u posljednjih sedam godina, gdje se ocjene kreću od 42 za 2012. i 2013., do 38 za 2017. i 2018., vidljivo je da BiH ne samo da nije napravila nikakav napredak, već bilježi nazadak. Negativne trendove, osim Makedonije, koja je zabilježila pomak sa ocjene 35 na 37, bilježe i ostale zemlje Zapadnog Balkana, te su i Srbija, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Hrvatska u odnosu na prethodnu godinu zabilježile nazadak. Najbolju poziciju od država regije i dalje drži Hrvatska, a najveći nazadak zabilježila je Srbija (sa 41 na 39).
Analiza rezultata CPI i poređenje sa ostalim istraživanjima, pokazala je direktnu povezanost između nivoa korupcije i nivoa demokratičnosti. Razvijene demokratije tako imaju prosječan indeks oko 75, slabi demokratski sistemi imaju ocjene oko 49, dok hibridni režimi, koji pokazuju elemente autokratskih sistema imaju indeks blizu 35. BiH je već prema istraživanjima kao što je Indeks demokratije (Economist Intelligence Unit), koji je uključen i u CPI, svrstana među hibridne režime, u kojima se redovno dešavaju izborne nepravilnosti, politički pritisci, nedostatak nezavisnosti pravosuđa, visok stepen korupcije, pritisci na medije i gotovo nepostojeća vladavina prava. Sve ove karakteristike i slabi demokratski temelji omogućavaju cvjetanje korupcije, posebno u sistemima u kojima nedemokratske i populističke vođe koriste njihove slabosti za sopstvenu korist.
Ovo je naglasio i Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Odbora direktora TI BiH, napomnjući da je BiH u potpunosti zarobljena privatnim interesima nosilaca vlasti: „Institucije paralizovane korupcijom ne uspijevaju ostvariti svrhu zbog koje postoje, ostavljajući građane u situaciji da ne mogu ostvariti elementarna ljudska prava. Razarajuće posljedice korupcije manifestuju se na urušavanje demokratskih standarda i odsustvo ekonomskog razvoja. Na sve izraženije nezadovoljstvo građana, vlasti sve česće reaguju represijom, kao u slučaju Pravde za Davida”.
TI BiH je zbog toga kao hitne mjere neophodne za spašavanje sistema od potpunog propadanja i bezakonja, naveo lustraciju u pravosuđu i agencijama za provodjenje zakona, sistemske analize funkcionisanja javnog sektora. posebno javnih preduzeća, kako bi se otklonile ključne prepreke u funkcionisanju, te jačanje zakona usmjerenih na sprečavanje političke korupcije (Izborni zakon, Zakon o finansiranju politikih partija, Zakon o javnim nabavkama, zakoni o sukobu interesa, itd.).
