BANJALUKA, Imovina trgovačkog preduzeća “Bosna”, koja se poslije potpisivanja Dejtonskog sprazuma našla u oba entiteta, u RS je označena kao državna, a u FBiH nije, tvrdi Brane Marušić iz Doboja, koji kupio dio preduzeća koji je nakon rata ostao u RS.
Marušić je dio preduzeća koji se nalazi u opštini Petrovo kupio 2001. godine.
Marušić se pita kako se dio objekata firme koju je kupio u privatizaciji našao na spisku OHR-a i to samo u RS, dok ostatak imovine koji se nalazi u Gračanici nije na OHR-ovom spisku državne imovine.
Za cijeli slučaj je saznao u opštini Petrovo, koja je OHR-u izdala posjedovni list za objekat od 55 kvadratnih metara koji je prije rata pripadao trgovačkom preduzeću “Bosna”.
Kako kaže Marušić, dio “Bosne”, odnosno danas “Ozren prom”, kako je bilo preimenovano ovo preduzeće u Petrovu, kupio je prema svim važećim zakonima 2001. godine i devet godina nesmetano radio.
“Ne vidim razlog da išta od te imovine ide u državnu imovinu BiH”, kazao je Marušić, dodajući da se sada našao u bezizlaznoj situaciji jer mu nije jasno da li se tako označenom imovinom može dalje prometovati.
Kako kaže, zainteresovalo ga je da li se dio imovine nekadašnje “Bosne” i u FBiH, gdje je bilo i sjedište matičnog preduzeća, našao na spisku, te da je čuo da nije.
On je kazao da je sporni objekat oduvijek bio u funkciji trgovačkog preduzeća, tačnije da je bio distributivni centar i da nije nikada u njemu bio smješten neki državni ili partijski organ.
Inače, prema podacima OHR-a, u dvije susjedne podozrenske opštine Gračanica i Petrovo, od kojih je prva u FBiH, a druga u RS, popisano je ukupno 27.764 metra kvadratna, od čega je čak 24.782 metra kvadratna evidentirano u Petrovu.
Komentarišući ovaj podatak OHR-a, Marušić se zapitao kako je to moguće ako se zna da do rata opština Petrovo nije ni postojala, a da su svi administrativni objekti bili u Gračanici, koja se nalazi u FBiH.
Tihomir Gligorić, direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, kaže da građani mogu u toj upravi da provjere da li se njihova zemlja ili objekti nalaze na spisku OHR-a, dodajući da prema važećim zakonima imovina je entitetska i spisak ne može promijeniti ustavnopravni poredak zemlje.
Gligorić smatra da će bez obzira na to spisak OHR-a načiniti štetu tržištu nekretnina, jer će ljudi koji nisu dovoljno informisani jednostavno izbjegavati imovinu koja se nalazi na spisku.
Prema njegovim riječima, OHR je morao izaći sa stavom da spisak popisane imovine ne mijenja stanje u oblasti prometovanja nekretnina.
Na pitanje kako u OHR-u objašnjavaju to što su se u popisu državne imovine našli samo dijelovi nekih preduzeća, a ne i cijela preduzeća, odgovoreno nam je da informacije sadržane u ovom popisu odražavaju samo ono što su OHR-u dostavile nadležne institucije u BiH, uključujući i Geodetsku upravu RS.
U OHR-u su podsjetili da je Savjet za sprovođenje mira (PIC) pozdravio završetak popisa državne imovine, koji je urađen pod okriljem OHR-a i u okviru parametara koji su definisani odlukama Savjeta ministara BiH.Nezavisne novine
Imovina istog preduzeća u RS državna, a u FBiH nije
