BANJALUKA – Trenutno 4.288 penzionera u RS je na neki način zaposleno, najčešće u akcionarskim društvima iz djelatnosti građevinarstva, saobraćaja, prehrambene industrije, telekomunikacija, rudarstva i drugim oblastima gdje se traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom.
Penzioneri na neki od načina ostvaruju i radni odnos u zdravstvu, visokom obrazovanju, lokalnoj upravi, ministarstvima, državnim organima, fondovima, komercijalnim poljoprivrednim gazdinstvima, te kao ljekari, advokati, u zajednicama etažnih vlasnika i u drugim oblastima u manjem broju.
Podaci su ovo Fonda penziono-invalidskog osiguranja (PIO) RS, koji kažu da prema zakonskim propisima korisnik starosne i invalidske penzije nakon ostvarivanja prava na penziju može biti u statusu osiguranika (zaposlenog), dok se korisniku porodične penzije koji stekne status osiguranika obustavlja isplata penzije, a preostalim korisnicima se određuje novi iznos penzije.
“Prema evidencijama Fonda i jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa, broj korisnika prava na ličnu penziju (starosna i invalidska penzija) koji istovremeno imaju i status osiguranika iznosi 4.288 na neki od vidova osiguranja”, kažu u Fondu PIO RS.
Kako kaže Tihomir Joksimović, portparol Fonda PIO RS, razmjer između radnika i penzionera je 1,17 naprema jedan.
“Broj korisnika prava na penziju na kraju prošle godine bio je 253.952, dok je broj osiguranika bio 307.707, što je odnos 1,17 osiguranika naprema jednom korisniku prava za penziju”, rekao je Joksimović.
Dodaje da se odnos stope zavisnosti osiguranika i korisnika prava u posljednjem periodu postepeno poboljšava.
“To ilustruje podatak da je na početku ove godine bilo 298.587 osiguranika, a na kraju godine broj je porastao za više od 9.000”, ističe Joksimović.
Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera RS, kaže da ima penzionera koji su u starosnoj penziji pa rade, ali da ima i onih u invalidskoj penziji koji rade, a koji su je nezakonito stekli nakon rata, te da je tu potrebno izvršiti provjere.
“Sve konvencije o ljudskim pravima kažu da čovjek ima doživotno pravo da radi. Ako je neko radio 40 godina, on je svoje dao, ali mi ne sporimo da on radi, jer je to njegovo ljudsko pravo koje ima čitav civilizovani svijet”, rekao je Rakulj.
On je naglasio da penzioneri rade iz raznih razloga, što iz potrebe da prežive, što iz psihičkih potreba.
“Neki ne mogu bez rada, opredijeljeni su da rade i na taj način produžavaju svoj život, nije im bitna zarada. Najčešći slučaj je što drugima ta penzija i nije dovoljna za život, ne mogu pokriti sve elementarne potrebe življenja sa svojom malom penzijom pa su prisiljeni raditi, tako čak u pojedinim slučajevima i intelektualci rade fizičke poslove”, rekao je Rakulj.
Dodao je da su se nekada požurivali ljudi da idu u penziju jer nisu bili produktivni, a sada se situacija okrenula.
“Sada na tržištu, recimo, nema armirača ili drugih stručnjaka, pa poslodavci traže da što duže zadrže takve radnike u radnom odnosu”, dodaje Rakulj za “Nezavisne”.
Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da imamo mnogo nezaposlenih u RS, ali kada poslodavcima treba neko iz neke stručne oblasti, onda nemamo radnike, te da iz tog razloga penzioneri i rade.
“Svako bi više volio mlađeg radnika, sposobnijeg, zdravijeg, nego penzionera, ali jednostavno nema mlađih stručnih. One prednosti koje smo imali raspadom bivše države, kvalitetno obučenu i školovanu stručnu radnu snagu, poodavno smo izgubili. Naše školstvo duži niz godina nije u službi ni radnika ni privrede, školujemo kadrove koji nikome ne trebaju, a onda ono što nam treba nemamo, to je jedan od razloga zašto penzioneri rade”, rekao je Škrebić za “Nezavisne”.