ZAGREB, Većina najvećih hrvatskih banaka nije značajno niti izravno kapitalno izložena rizičnim svjetskim finansijskim institucijama. Smatraju da je otpornost hrvatskog bankarskog sistema, među ostalim, osigurana mjerama Hrvatske narodne banke (HNB) vezanima uz adekvatnost kapitala i obvezne rezerve.
Prema ranije objavljenim procjenama HNB-a, ukupna izloženost svih hrvatskih banaka stranim financijskim institucijama koje su se našle u problemima u trenutnoj krizi kreće od 10 do 15 miliona kuna. Iz pet najvećih banaka, redom u stranom vlasništvu – Zagrebačke, Privredne, Hypo Alpe-Adria, Raiffeisen i Erste & Steiermaerkische banke uglavnom ističu kako one nisu izložene rizičnim institucijama i kako je njihovo poslovanje uredno, a da je stabilnost sistema osigurana visokim rezervama likvidnosti te kapitala.
Iz Zagrebačke banke kratko navode da je njihovo poslovanje uredno i u skladu s rastom plasmana do limita kojeg dopušta HNB te da u ovoj, kao i u idućoj godini, očekuju porast dobiti. Iz Hypo banke pojašnjavaju da ta banka apsolutno nije izložena prema bankama zahvaćenim problemima. Hrvatske banke uopšteno nisu izravno izložene američkom tržištu derivata i ostalih rizičnih proizvoda, ističu.
Kao i za hrvatski bankarski sistem u cjelini, i za nas vrijedi činjenica da je izloženost prema stranim bankama uvijek prisutna temeljem provođenja poslovnih transakcija. Budući da ne možemo obustaviti servisiranje naših klijenata niti predvidjeti koje će sve inostrane banke imati probleme u poslovanju u narednom periodu, određena izloženost prema takvim institucijama će uvijek biti prisutna, navode iz Raiffeisen Bank.
HNB procjenjuje da niti izloženost inostranih banaka, u čijem su vlasništvu najveće hrvatske banke, takvim rizičnim institucijama nije zabrinjavajuća, odnosno da se eventualni gubici mogu pokriti samo dijelom njihove dobiti iz ove godine, što je prošle sedmice potvrdio i ministar finansija Ivan Šuker. Zbog toga su i očekivanja oko neizravnih posljedica trenutne finansijske krize slična i u centralnoj i u najvećim hrvatskim komercijalnim bankama.
U HNB-u među takvim posljedicama izdvajaju poskupljenje i stranih i domaćih izvora finansiranja banaka, kao i mogućnost pogoršanja naplate kredita, uslijed usporavanja privrednog rasta i nižeg blagostanja, zbog čega najavljuju nastavak dosadašnje monetarne politike, čiji je prioritet zadržavanje stabilnosti sistema.
U Erste banci takođe očekuju mogućnost višeg troška finansiranja, kao i promjene percepcije rizika, ali ističu i da je poslovanje hrvatskog sistema zdravo i stabilno, da je urednost otplate kredita još uvijek visoka, tako da nema realne podloge za širenje nestabilnosti sa globalnih tržišta.
Usporavanje privrednog rasta očekuju i u Privrednoj banci, iz koje ističu i da su uvjereni da HNB i Ministarstvo finansija mogu svojim instrumentima uspješno održati makroekonomsku stabilnost i stabilnost finansijskog sistema ukoliko za to bude potrebe. Poslovni.hr