ZAGREB, Hrvatskoj se neće dogoditi sudbina Grčke ili Portugala ali se mora promijeniti i biti manje zavisna od trendova u Evropi, kaže premijer Zoran Milanović.
On je dodao i da je za tu promjenu ekonomskog smjera spreman da plati i “političku cijenu”.
“Ne bojim se za hrvatsku sudbinu u ekonomskom smislu, ne bojim se da bi se moglo desiti nešto što se događa u nekim državama na jugu Europe. Imamo dosta stabilan bankarski sistem, ali to nije dovoljno”, rekao je Milanović.
Hrvatski premijer naglašava da se proteklih godina previše trošilo i rasipalo i da društvo nije bilo kompaktno i solidarno. “Te stvari ćemo morati da mijenjamo. Koliko će to politički koštati moju koaliciju ne znam, ali vjerujem da je to u hrvatskom interesu i spreman sam da platim cijenu”, istakao je on.
Milanović je poručio da je zemlja u teškoj situaciji i da se mora boriti za investicije, najavio je i nova odricanja od nekih stečenih prava u javnom sektoru jer novca trenutno nema.
“Ljudi, ‘knap’ smo, nemamo novca. Moramo se boriti za investicije, moramo se boriti za očuvanje kreditnog rejtinga i pokazati međunarodnoj zajednici da mislimo ozbiljno”, poručio je on i dodao da će ovo biti teška godina.
Uoči pregovora sa sindikatima o smanjivanju nekih stečenih prava zaposlenima u javnom sektoru, on kaže da oko 150 hiljada ljudi u državnoj upravi i javnom sektoru mora da dijeli sudbinu zemlje.
“Bazične plate nećemo dirati, ali ljudi će morati da se odreknu nekih dodataka na platu, jer novca nema”, kaže on. S obzirom na više od 300.000 nezaposlenih i nesigurnost privatnog sektora, zaposlene u javnom sektoru, koji, ističe Milanović, imaju sigurne plate i u prosjeku više plata od privatnog sektora, pozvao je na malo pravde i zdravog razuma.
Neizvesna situacija u Hrvatskoj brine svijet
Agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Mudis snizila je izglede zaduživanja Hrvatske s ocjene stabilno na negativno, procijenivši da će hrvatski privredni rast u kratkom i srednjem roku biti neizvjestan, kao i izvoz koji se nalazi pod pritiskom recesije u evrozoni.
Negativnim trendom još su ranije označene hrvatske obveznice kod agencija Fič i Standard i Purs.
Hrvatska privreda od 2000. do 2008. godine rasla je po prosječnoj stopi od 4,3 odsto, dok u posljednje tri godine nije bilo rasta. U prva tri mjeseca ove godine BDP je pao 1,3 odsto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
U izvještaju se ističe da je Hrvatska, kao mala otvorena privreda sada pogođena slabim privrednim kretanjima u evrozoni i EU gdje se nalaze njeni najveći trgovački partneri i izvori kredita.
Najava o padu kreditnog rejtinga dolazi uz vijest da je po izvještaju Instituta za razvoj menadžmenta (IMD) iz Lozane po konkurentnosti Hrvatska tek 57. od 59 vodećih svjetskih ekonomija, a da su iza nje tek Venecuela i Grčka.
“Hrvatska je u privrednom ambisu, za šta su krive nesposobne vlade. Podivljala nezaposlenost, dugogodišnji pad BDP-a, loša preduzetnička klima i druge privredne katastrofe posljedica su nesposobne državne uprave”, navodi se prema kom su od Hrvatske lošije samo Grčka i Venezuela.
Hrvatska je kontinuirano sve manje konkurentna jer je 2008. bila 49. na tabeli Instituta, a iza nje su tada bili Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela. Nakon toga pala je za osam mjesta, za šta su po izvještaju najmanje krivi radnici. Kao najbolja, i jedna od rijetkih pozitivnih tačaka u hrvatskoj privredi ističe se kvalifikovana i dobro obrazovana radna snaga.
Komentarišući pad rejtinga Hrvatske kod agencije Mudis, premijer Zoran Milanović je rekao da je u takvoj situaciji većina evropskih država i da je ekonomski rast jedina pretpostavka za rastući rejting. “Dok se ne pomaknemo i ne počnemo da rastemo, situacija se ne može bitno promijeniti”, istakao je on, prenose agencije.
