ZAGREB – Vlada je za ovu godinu bruto minimalnu platu povećala s lanjskih 3750 kuna na 4062,51 kunu, odnosno s 506 evra na 546 evra, što u neto iznosima znači da je minimalac porastao za 250 kuna, na 3250 kuna.
To je povećanje nedovoljno da bi spriječilo hrvatsko zaostajanje posljednjih godina za razvijenim i tranzicijskim zemljama, piše Slobodna Dalmacija.
Jer, kako je Hrvatska podigla svoj minimalac za ovu godinu, to su učinile i druge zemlje, pa je tako Poljska, prema novim podacima Eurostata, podigla minimalac za 81 evro na 611 evra, Slovačka ga je podigla za 60 evra na 580, Slovenija za 54 na 941 evro, Litvanija za 52 evra na 607 evra, Češka za 50 evra na 574 evra…
Poređenje sa zemljama s najvišim “minimalcima” porazno je. Tako jedan radnik koji prima minimalnu platu u Irskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj u mjesec dana zaradi koliko tri takva radnika u Hrvatskoj.
Radnik na “minimalcu” u Luksemburgu, gdje je propisana minimalna plata najviša, za mjesec dana rada plaćen je kao četvorica njegovih kolega u Hrvatskoj.
Još 2014. godine Hrvatska je imala minimalnu platu koja je, s izuzetkom slovenske, bila veća od “minimalaca” deset tranzicijskih zemalja, a u samo pet godina stvari su se preokrenule i danas je bliže začelju te liste nego vodećem mjestu.
U samo pet godina, Hrvatsku su visinom minimalca prestigle Estonija, Češka, Litvanija, Slovačka i Poljska koje imaju veću bruto minimalnu platu od hrvatskih 546 evra.
Za ovogodišnjim bruto minimalcem u Hrvatskoj još uvijek zaostaju Rumunija, Bugarska, Letonija i Mađarska. U proteklom desetljeću sve su te zemlje značajno podizale svoje minimalne plate, dok ga je Hrvatska u tom razdoblju povećala s 386 evra za svega 41 posto na 546 evra.
Primjerice, Litvanija je od 2009. do danas za 162 posto podigla minimalnu platu, Poljska za 113 posto, a podižu ih i zemlje koje još uvijek zaostaju za Hrvatskom. Tako je rumunski minimalac u proteklom desetljeću porastao za 228 posto, a bugarski za 155 posto.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da se u Njemačkoj od minimalne plate i neke dodatne potpore još i može živjeti.
– U Hrvatskoj se od minimalne plate teško može živjeti. U Njemačkoj mali broj ljudi dobija samo minimalnu platu jer je ona osnovica na koju se nadograđuju neki dodaci, a kod nas su samo tri davanja izuzeta iz minimalne plate, dok se cijeli niz dodataka uračunava u minimalnu platu. Poslodavci se bune protiv rasta minimalne plaće. To je opći svjetski trend u kojem se radnika plati toliko da ga se zadrži i da se nema nekih velikih problema, te da on ipak ima razvijenu vlastitu potražnju za raznim dobrima. Kod nas se to nije shvatilo, pa se u mnogim branšama guraju te minimalne plate na samo dno, drže ih čak i tamo gdje je moguće plaće podignuti – u trgovini, zaštitarstvu… – kaže Sever.
Prema podacima Eurostata, prvog dana ove godine propisani minimalac ima 21 od ukupno 27 članica Evropske unije, a evropski statistički ured zemlje s minimalnim platama dijeli u tri skupine.
Bugarska je imala najnižu bruto minimalnu platu od 312 evra, a s njom je u najslabijoj skupini devet članica, pretežno smještenih na istoku Unije, s minimalnim platama između 400 i oko 600 evra: Letonija, Rumunija, Mađarska, Hrvatska, Češka, Slovačka, Estonija, Litvanija i Poljska.
Iz Eurostata navode da je najviša minimalna plata u Uniji, a riječ je o onoj u Luksemburgu od 2142 evra, gotovo sedam puta veća od najniže koja se isplaćuje u Bugarskoj.
Međutim, razlike u minimalnim platama znatno su manje nakon što se uzmu u obzir razlike u razinama cijena. Tada minimalne plate u državama članicama s nižim razinama cijena postaju relativno veće kada se iskazuju standardom kupovne moći (PPS).
Uklanjanjem razlika u cijenama, minimalne plate kretale su se od 579 PPS mjesečno u Letoniji i 618 PPS u Bugarskoj do 1705 PPS u Luksemburgu, što znači da je minimalna plata u Luksemburgu viša tri puta od najniže minimalne plate.