ZAGREB, Nakon pada privrede u nekoliko uzastopnih kvartala, treći i četvrti trebali bi donijeti oporavak i izlazak zemlje iz recesije, a takav će se trend nastaviti i 2011. godine, procjene su ekonomskih analitičara koje je objavio “Večernji list”.
Najveći prehrambeno-trgovački koncern “Agrokor” objavio je rekordnu prodaju u julu, a trendove rasta donose i još neki proizvođači.
Zbog toga bi potrošnja, što zbog leta, što zbog ukidanja prve stope kriznog poreza od dva odsto na primanja iznad 3.000 kuna (415 evra), mogla pokazati oporavak u ljetnjim mjesecima, dok su finansijski efekti od turizma, prema pokazateljima, slični onim lanjskim.
Takvi indikatori, uz onaj o završetku pregovora sa Evropskom Unijom (EU), mogli bi vratiti optimizam među ulagače i građane, a onda ga i pojačati, nakon ukidanja druge stope kriznog poreza od četiri odsto u novembru, ocjenjuju ekonomisti.
Veća stopa odnosi se na građane s prihodima većim od 6.000 kuna (830 evra), pa bi se taj novac, kako kažu, mogao preusmjeriti u potrošnju.
Mnogi analitičari prognoziraju da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom dijelu godine biti oko pola do jedan odsto, što je dovoljno za izlazak iz recesije, ali ne i za siguran izlazak iz krize. Prvi kvartal završio je u minusu od 2,5 odsto, a drugi će, po najnovijim procjenama, biti u minusu oko 2,6 procenata.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomista “SG Splitske banke”, u drugom dijelu godine predviđa rast BDP-a od oko 0,5 odsto, a na nivou cijele godine pad od 1,4 odsto. U 2011. godini privreda će se oporaviti i BDP porasti za 1,5 odsto, smatra on.
U Raiffeisen banci, takođe predviđaju oporavak privrede do kraja godine od pola do jedan odsto, i to kao rezultat stabilizacionih mjera ekonomske politike, uspješne turističke sezone, blagog oporavka domaće potrošnje i povećanja stranih investicija, podstaknutih optimizmom zbog okončanja pregovora Hrvatske o pristupu EU.
Ova godina, prema tim prognozama, biće u minusu od jedan odsto, ali već 2011. hrvatska privreda će biti u plusu od dva odsto.
Goran Šaravanja, glavni ekonomista “Zagrebačke banke” očekuje oporavak u drugom dijelu godine, a za cijelu godinu pad BDP-a od 1,5 odsto.
Iako kraj godine donosi pozitivan BDP, mnogi analitičari taj oporavak opisuju kao stagnaciju privrede, jer je pitanje koliko rast potrošnje, ili bolja turistička sezona mogu biti element za trajni oporavak, piše “Večernji list”.
Među negativnim kretanjima i dalje se ističu investicije, rast nezaposlenosti, a neizvestan je i oporavak proizvodnje u drugoj polovini godine.
Neto izvoz u narednom periodu mogao bi biti niži, jer je u prvoj polovini godine imao dobar rezultat zbog izvoza brodova, kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomista “Hypo Alpe Adria banke”, ociujenivši da će u nasrednih nekoliko godina Hrvatska imati znatno niži rast privrede nego što je imala prije krize. Tanjug