ZAGREB, Saborski zastupnik Mosta Ivan Lovrinović ocijenio je u srijedu da bi uvođenje evra za Hrvatsku značilo “ubrzani put prema grčkom scenariju”, SDP-ov Gordan Maras je izjavio da to nije realno, dok je Ivan Šuker iz HDZ-a kazao da je “najlakše reći da se nešto ne može”.
Prema pisanju Novog lista, predsjednik Vlade Tihomir Orešković u utorak je u Berlinu izjavio da je razgovarao s guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Borisom Vujčićem da se za dvije godine pokrene proces uvođenja evra, “a za četiri godine bi to bilo u potpunosti provedeno”. Upitan za komentar te izjave Lovrinović je u Hrvatskom saboru odgovorio da je njegovo mišljenje kako je to “ubrzani put prema grčkom scenariju” i da se ne treba u njega zaletati. Tom prilikom je podsjetio da se na taj korak nisu odlučile i neke zemlje koje su već dugo u Evropskoj uniji, poput Danske, Švedske, Poljske ili Češke.
“Danska neće uvoditi (evro) jer ima tu klauzulu, Poljska je najavila odgodu do daljnjeg na neodređeno vrijeme, Češka takođe. Tu se ne smijemo zalijetati, jer to je jedan od ključnih alata u okviru ukupne europske politike za održavanje konkurencije nacionalnog gospodarstva”, kazao je Lovrinović. Prema njegovom mišljenju, Hrvatska “neće biti spremna razgovarati o evru za deset godina, a kamo li da ga uvede”. Istaknuo je i da je brzo uvođenje evra “strategija prethodnog i sadašnjeg vodstva HNB-a, jer su oni poticali brzu i sveobuhvatnu evrizaciju finansijskog sustava i čitave privrede i time su zemlju izložili neviđenom valutnom riziku”.
“Brzo uvođenje evra odgovaralo bi samo bankama i uvoznicima, a privreda bizadesio grčki scenario”, zaključio je Lovrinović.
Za uvođenje evra treba zadovoljiti pet kriterija Za ulazak u Evropsku monetarnu uniju, odnosno evrozonu, članica Evropske unije mora zadovoljiti pet kriterija. Inflacija ne smije biti viša od 1,5 odsto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom, budžetski deficit treba biti ispod 3 odsto BDP-a, javni dug ispod 60 odsto BDP, dugoročne kamate ne smiju biti više od dva odsto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama, a zemlja mora zadovoljiti i kriterij stabilnosti kurs, koji podrazumijeva sudjelovanje u Evropskom kursnom mahanizmu.
Posljednji dostupni podaci pokazuju da Hrvatskoj više od dvije godine bilježi stagnaciju ili pad potrošačkih cijena, odnosno deflaciju, u januaru ove godine po godišnjoj stopi od 0,8 odsto. Budžetski se deficit za prošlu godinu procjenjuje na nivou od oko 4 odsto, a Vlada ga je nedavno usvojenim smjernicama za izradu ovogodišnji budžet procijenila na razini od 3 odsto BDP-a. Hrvatski je javni dug, pak, na nivou od oko 85,5 odsto BDP-a.
Gordan Maras iz SDP-a je, pak, rekao da je nužno odvojiti ono što je logično i ono što je poželjno, a da mu se brz ulazak Hrvatske u evrozonu ne čini realnim, jer će nam trebati duže vrijeme da zadovoljimo kriterije za to. Dodao je da bi “volio da premijer objasni kako misli to ostvariti, ukoliko to želi”.
S druge strane, kaže Maras, Hrvatska je već visoko evroizirana zemlja te “ne trebamo juriti u evro i evrozonu jer je kod nas rizik od stečaja, tržišta, i svega vezanog uz evro, vrlo nizak”. Ujedno, kaže Maras, postavlja se pitanje bi li uvođenje evra kao u nekim drugim zemljama dovelo do inflacije, odnosno povećanja cijena.
“Većina zemalja koje su ušle u evrozonu dobile su i inflaciju uz to, odnosno, evropske cijene. Pitanje je da li je to Hrvatskoj potrebno i zašto bismo mi jurili u to. Ne moramo juriti, Hrvatska neće imati neke pretjerane benefite. Mislim da nije realno to što Orešković govori. Ne bih htio docirati, ali neka mu savjetnici malo pojasne kako stvari stoje što se tiče ulaska u evrozonu”, zaključio je Maras.
Ivan Šuker iz HDZ-a, pak, ističe da je Hrvatska ionako već visoko evroizirana zemlja te nam je “sve vezano uz evro”. Smatra i da je Hrvatskoj u interesu da uđe u evrozonu i tako riješi niza problema, posebno kao zemlji koja ima vrlo razvijen turizam. Upitan, pak, je li realno da Hrvatska sve kriterije za ulazak u evrozonu ispoštuje za četiri godine, Šuker je odgovorio da je “najlakše reći da se nešto ne može napraviti”, “Evropska komisija je jasno poslala poruku onima koji su mislili da su nešto napravili, a evidentno je da se ništa nije napravilo. To je i poruka da se te strukturne reforme konačno moraju napraviti”, rekao je Šuker te dodao da mu nije jasno “zašto preko 80 odsto građana Hrvatske ima štednju vezanu na evro”.
“Vidite da je velika rasprava oko valutne klauzule. Sve te priče u tom trenutku nestaju. Iskreno govoreći, lako je reći ne treba ovo, ne treba ono, međutim postavlja se pitanje da nema tih osigurača i mehanizama zaštite, kolika bi bila cijena kapitala, a kolika visina kamatne stope. Na kraju krajeva, vidite da je i povećani izvoz, koji se događa u zadnjih godinu dana, posljedica toga što smo postali dio zajedničkog tržišta, na koje preduzetnici sami izlaze i prodaju svoju robu“, rekao je Šuker. Nezavisne novine