ZAGREB, Hamad Bin Khalifa Al-Thani, katarski emir i šef jedne od najbogatijih zemalja svijeta, ponovno je zainteresovan za investiranje u Hrvatsku.
Zbog toga će predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i brojna hrvatska političko-ekonomska delegacija najvišeg ranga u novembru otići u službenu posjetu u Katar, kako bi pokušali uvjeriti tamošnje vlasti da je današnja Hrvatska otvorena za inostrane investitore, pogotovo ako su spremni uložiti stotine miliona dolara.
Josipovićev put u Katar nesumnjivo sadrži i političku dimenziju. Predsjednik je u više navrata izjavio kako nije pretjerano zadovoljan ekonomskom politikom vlade Zorana Milanovića, i put u Dohu na neki način predstavlja njegovo uključivanje u pokušaje privlačenja stranih investitora. U tom smislu Katar je jako važan; riječ je o jednoj od najbogatijih arapskih država, tamošnja politička elita je u čvrstom savezu s Amerikom, dakle i najvažnijim saveznikom Hrvatske. Emir Al-Thani je osnovao poznatu televizijsku stanicu Al Džazira, a u Kataru će se 2022. održati i Svjetsko prvenstvo u fudbalu.
Ova delgacija odlazi u Dohu tačno deset godina nakon što su iz Katara upućeni prvi signali da je emir Al-Thani izrazito zainteresovan za ulaganje u hrvatsku ekonomiju. Sredinom 2002. skupina poslovnih ljudi iz Katara primljena je u kancelariji tadašnjeg predsjednika Stipe Mesića, koji je izrazito blagonaklono gledao na arapsku želju za ulaganjima. Ali brzo je zapelo na nivou vlada i ministarstava, i čak ni prijateljski odnos Stipe Mesića i emira Al-Thanija nije otvorio prostor investitorima iz ovog malog, ali jako bogatog kalifata.
Situacija se posebno pogoršala u vrijeme vlade Ive Sanadera. U tom periodu Al-Thani je predložio da Katar sagradi LNG terminal na Krku, a kao dodatnu koncesiju ponudio je ulaganje u hrvatska brodogradilišta koja su trebala graditi tankere specijalizovane za prevoz gasa. Pod izgovorom kako će LNG izgraditi nekakav evropski konzorcijum, Sanader je odbio ponudu katarskih investitora, a posljedice ovakve odluke su vidljive: od terminala nema ništa, a brodogradnja je skoro pa kolabirala.
Iz Vlade godinama nisu odgovorili na katarsku ponudu. Zato je u međuvremenu Katar sagradio terminal u Italiji. Sanaderovo ponašanje dovelo je do sukoba s Mesićem, kada je Hamad Bin Khalifa Al-Thani posjetio Zagreb 2009. godine. Povod je bila Al-Thanijeva incijativa za gradnju postrojenja za gas u Pločama, koju je Mesić podržao, ali ne i Ivo Sanader. To je razljutilo Mesića koji je, nezvanično, optužio Sanadera da je pokopao moguću investiciju iz Katara, čija se vrijednost mjeri u milijardama dolara.
Mesić je optužio Sanadera i da je odbivši gradnju LNG terminala za gas u Omišlju Hrvatska ostala i bez te investicije vrijedne približno 2 milijarde dolara. Spor je poprimio i ličnu dimenziju, s obzirom na to da je Mesić uložio vlastiti autoritet u investiciju iz Katara, 2008. posjetio je Dohu, a početkom 2009. u nekoliko navrata javno istupio s tezom da će Hrvatska dugoročno profitirati ako prihvati Al-Thanijev prijedlog.
Predstojeći odlazak hrvatske političko-poslovne delegcije koju će voditi predsjednik Josipović mogao bi reaktualizirati mogućnost katarskih investicija u Hrvatsku. Iako u Predsjedničkoj kancelariji za sada ne žele govoriti o konkretnim investicijama, saznaje se kako i dalje postoje izgledi za investiranje u LNG terminal.
To je 2011. u Dubrovniku potvrdio i katarski šeik Mohamed Al-Thani. Govorio je tek načelno kako interesa ima za sektor energetike, ali je neslužbeno procurila informacija kako se kod ministara u tadašnjoj vladi Jadranke Kosor detaljno raspitivao za projekt gradnje LNG terminala u Omišlju. Tanjug