ZAGREB, Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske potvrdilo je da nema novca za odštetu poljoprivrednicima zbog ekstremnih vrućina.
“Finansijskih sredstava neće biti, ali Ministarstvo analizira druge modele pomoći”, izjavila je Snježana Španjol, zamjenik ministra poljoprivrede Hrvatske.
Od posljedica dugotrajne suše stradali su najviše kukuruz, soja i šećerna repa, ali štete imaju i uzgajivači voća i povrća. Stoga bi poljoprivredni proizvodi na jesen moglo da poskupe i za više od 10 odsto. A već sada na hranu odlazi gotovo pola ukupnih troškova prosječnog hrvatskog domaćinstva.
U Osječko-baranjskoj županiji štete na pomenutim kulturama kreću se od 30 do 90 odsto, a prva procjena, prema riječima osječko-baranjskog župana Vladimira Šišljagića, govori o štetama od suše od oko 514.000.000 kuna (70 miliona evra). Zajedno sa procjenom štete od mraza i niskih temperatura početkom godine, ukupne su štete veće od 700 miliona kuna (oko 93 miliona evra).
U Brodsko-posavskoj županiji ogromna je šteta od suše na kukuruzu na 16.000 hektara, soje na 4.500 hektara, a krmnog bilja, livada i pašnjaka na oko 5.000 hektara. Zamjenik župana Davor Vlaović ističe kako je dugotrajni sušni period, visoke temperature i nedostatak padavina, naročito u julu i avgustu, zahvatilo cijelu Brodsko-posavsku županiju.
Vukovarsko-sremski župan Božo Galić ističe kako se zaista radi o pravoj katastrofi, zbog čega država mora da nađe rješenje kako da pomogne u saniranju šteta. Po riječima Mate Brlošić, predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, ovako katastrofalna suša gotovo da se i ne pamti, a posljedice je teško do kraja i predvidjeti. Proizvodnja hrane postaje sve upitnija, a stočni fond u Hrvatskoj polako, ali sigurno nestaje. O svinjogojskim fondu više nema ni govora, jer je gotovo u potpunosti već uništen, a kada je u pitanju držanje krava, junica i teladi na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima, i tu se primičemo kraju, kaže Brlošić, ističući kao neće biti hrane za stoku.
Kukuruza ove godine u Hrvatskoj neće biti ni za lijek, kazao je Brlošić, dodajući kako je seljak prinuđen prehraniti svoju stoku kako zna, a to znači da će se kao hrana koristiti i žito, koje je znatno jeftinije od kukuruza.
Čelni ljudi slavonskih županija ističu da se bez navodnjavanja više ne može ni razmišljati o bilo kakvoj proizvodnji. Osječko-baranjska županija priprema deset projekata za deset sistema navodnjavanja, čija je projektna dokumentacija izuzetno složena. I u Vukovarsko-sremskoj županiji postoje projekti i programi navodnjavanja, ali, kako ističe Galić, bez pomoći države i osmišljene politike oni se neće moći realizovati, prenose agencije.