BANJALUKA – U sektoru maloprodaje u Bosni i Hercegovini (BiH) registrovano je skoro 4.200 privrednih društava, a deset ih je lani imalo zaradu veću od deset miliona maraka. Među onima koji su u vrhu po profitu u sektoru trgovine na malo, osim trgovine vozilima i motociklima, dominiraju trgovački lanci koji prodaju robu široke potrošnje.
Tako je lider po neto profitu u 2021. godini bila kompanija Bingo iz Tuzle, koja je lani zaradila 86.183.339 KM, a slijedi je Fis iz Viteza s neto dobiti od 29.072.953 KM. Riječ je o trgovačkim centrima s robom široke potrošnje, prije svega osnovnim životnim namirnicama.
Nakon ove dvije kompanije najveću zaradu lani je imao MG Mind iz Mrkonjić Grada, koji je prijavio dobit od 16.865.644 KM. Ova firma bavi se pretežno prodajom kućanskih aparata, odnosno bijele tehnike, kamina, peći…
Na četvrtom mjestu po zaradi našao se opet Bingo Tuzla, ali ovaj put njegova poslovna jedinica u Prijedoru, koja je prošle godine imala dobit od 15.370.76 KM.
Pored prodavnica hrane, pića i električnih aparata, u vrhu po zaradi je i ITX BH Sarajevo s profitom od 12.967.537. Ova firma bavi se trgovinom na malo odjećom u specijaliziranim prodavnicama.
Slijedi je takođe trgovina odjećom, odnosno kompanija New Yorker BH Sarajevo s približno istom zaradom od 12.656.002 KM.
Na sedmom mjestu je Hifa-Petrol iz Sarajeva, lanac benzinskih pumpi, sa zaradom od 12.301.168 KM, dok je na osmom mjestu prodavnica pretežno kozmetičkih i higijenskih proizvoda – DM drogerie markt Sarajevo, koja je lani zabilježila profit od 12.136.285 KM.
Na devetom mjestu je prodavnica mješovite robe Fructa trade iz Dervente sa zaradom koja takođe premašuje 12 miliona KM (12.035.754 KM), dok je na desetom mjestu JYSK Sarajevo, koji je u trgovini namještajem i drugom kućanskom opremom zaradio 10.096.568 KM.
Veliki prihodi, ali manja zarada
Neke od ovih kompanija u maloprodajnom sektoru nisu među top pet privrednih društava sanajvećim prihodima u prošloj godini. Podaci pokazuju da oni koji imaju najveće prihode istovremeno ne zarađuju najviše u BiH.
Bingo je lider po prihodima, koji su mu lani premašili milijardu maraka (1.400.912.152 KM), ali na drugom mjestu je G-Petrol Sarajevo, koji je bavi trgovinom gorivima i koji je prihodovao 693.815.920 KM, ali nije u top deset kompanija po zaradi.
Hifa-Petrol iz Sarajeva zabilježila je lani prihode od 483.069.490 KM, a Tropic maloprodaja Banja Luka imala je prihode od 369.513.100 KM.
Među onima koji su u vrhu po prihodima je Konzum iz Sarajeva (353.252.312 KM), a koji se bavi prodajom robe široke potrošnje, ali ipak nije u top deset kompanija po zaradi.
Indeksi maloprodaje u ovoj godini rastu
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, indeksi prometa trgovine na malo u ovoj godini iz mjeseca u mjesec rastu.
“Ukupni indeks prometa trgovine na malo u BiH u julu 2022. godine ostvario je nominalni rast od 63,2 odsto, dok je realni rast iznosio 59,6 odsto u odnosu na baznu (2015.) godinu”, navode u Agenciji.
Ukupan promet trgovine na malo u BiH, posmatran u tekućim cijenama, u julu 2022. godine ostvario je rast od 18,4 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Promet prehrambenim proizvodima (hranom, pićem i duhanskim proizvodima) ostvario je rast od 14,9 odsto, dok je promet neprehrambenim proizvodima ostvario rast od 10,7 odsto u odnosu na juli 2021.
Posmatrano u stalnim cijenama, ukupan promet trgovine na malo ostvario je rast od 10,1 odsto u odnosu na juli 2021. Promet prehrambenim proizvodima ostvario je rast od 2,7 odsto, dok je promet neprehrambenim proizvodima ostvario rast od 16,7 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Dati podaci su kalendarski prilagođeni.
U odnosu na baznu (2015.) godinu, realni indeks prometa prehrambenih proizvoda u julu 2022. godine ostvario je rast od 45 odsto, dok je promet neprehrambenim proizvodima ostvario rast od 89,9 odsto. Promet od trgovine na malo motornim gorivima ostvario je rast od 23,8 odsto. Dati podaci su desezonirani.
Potrošačka moć domaćeg stanovništva na relativno niskom nivou
Izvršni direktor u Udruženju ekonomista Republike Srpske (SWOT) Saša Grabovac za Bloomberg Adria kaže da je promet u maloprodaji povećan zbog rasta cijena roba usljed inflacije, a drugi razlog je to što je potrošnja relaksirana, pogotovo onih državljana BiH koji žive i rade u instranstvu, a dolaze da troše u BiH.
“Oni su trpjeli ograničenja usljed pandemije, pa u BiH sada imamo rast njihove potrošnje. Isto tako, rad kontrolnih organa, što se tiče Republike Srpske, je ojačan i unaprijeđen i jedan dio sive ekonomije se preliva u legalne tokove i doprinosi rastu indeksa prometa u maloprodaji”, ističe Grabovac.
Dodaje da je potrošačka moć domaćeg stanovništva na relativno niskom nivou, a kretanja na svjetskim tržištima i rast cijena energenata utiču i na strukturu potrošnje u BiH u kojoj dominiraju osnovne životne potrepštine.
“Građani moraju da odvajaju veći dio svog dohotka za nabavku hrane i druge robe neophodne za svakodnevne potrebe. S druge strane, na rast prodaje osnovnih životnih namirnica takođe utiče dolazak dijaspore”, naglašava Grabovac.
Podsjećamo, regionalna analiza Bloomberg Adria analitičara pokazala je da skoro sve zemlje u Adria regiji bilježe blagi realni rast u sektoru trgovine na malo, ali je primjetno usporavanje uzrokovano visokom inflacijom. S druge strane, inflacija je nominalno pogurala brojke, što je doprinijelo rastu vrijednosti prometa u trgovini.
Temeljni podaci ukazuju na negativne trendove kada je riječ o trgovini na malo ubuduće. Razlog ovakvih trendova analitičari vide u smanjenju potrošnje nakon jake turističke sezone, racionalizaciji kupovine zbog visokih cijena i neizvjesnosti o dužini trajanja visoke inflacije te u pooštravanju standarda za odobravanje kredita u bankama.
Bloomberg Adria