ATINA, Grčka od danas preuzima predsjedanje Evropskom unijom i ohrabrena naznakama da će nakon godina izuzetno duboke krize, štednje, protesta i štrajkova 2014. ugledati tračak svjetla na kraju tunela i najavljuje da zbog teškog privrednog stanja u zemlji neće samo ”odrađivati” posao do sljedećeg, italijanskog predsjedništva.
Objavljujući svoje prioritete za šest mjeseci tokom kojih će biti na kormilu Evropske unije, Grčka je na prvo mjesto stavila borbu protiv ekonomske i finansijske krize, zatim pitanje migracija i upravljanja granicama, te pomorsku politiku. Proširenje nije među njezinim prioritetima, ali upravo pod grčkim predsjedanjem Srbija će 21. januara početi pregovore.
Po pitanju ekonomske krize, naglasak će biti stavljen na rast, zapošljavanje – u trenutku u kojem su stope nezaposlenosti u više zemalja EU-a dostigle istorijske rekorde, pogotovo kada se radi o nezaposlenosti mladih, te na koheziju.
“U periodu u kojem je nezaposlenost dostigla rekordne nivoe u većini zemalja članica EU-a, pogađajući prije svega mlade, te kada je recesija stalna prijetnja evropskim privredama, jedino je logično da rast bude najvažnije pitanje za grčko predsjedništvo, u našem zajedničkom cilju da pokrenemo evropske privrede iz recesije“, ističe se na web stranici budućeg grčkog predsjedništva.
Grčka takođe stavlja naglasak na inicijative i akcije za zaustavljanje rasta nezaposlenosti i poticanje stvaranja radnih mjesta, te kaže kako bi zbog naraslog nepovjerenja građana trebalo reafirmisati ulogu EU-a u njihovim “srcima i dušama”.
“Proširenost i intenzitet krize, kao i iz toga proizašle recesija i nezaposlenost, potkopale su povjerenje većeg broja evropskih građana u sposobnost Evrope da provede vjerodostojnu i učinkovitu politiku kojom bi se ponovno vratio napredak, kojom bi se postigao ekonomski oporavak i visok stepen zaposlenosti“, kaže grčko predsjedništvo.
“Istovremeno, suočavanje s krizom na način da se provodi stroga fiskalna disciplina snažno je uticala na socijalnu koheziju, posebno u zemljama koje su izravno bile pogođene krizom. Stoga veliki izazov za napredak i stabilnost leži u reafirmisanju EU-a”. Grčko predsjedništvo kaže da će borba protiv finansijske i ekonomske krize u evrozoni i završavanje nove arhitekture evropske monetarne unije sigurno biti prioriteti i za druga predsjedništva u godinama koje dolaze.
“Glavni cilj je očuvati stabilnost zajedničke valute, evra, uz produbljivanje integracije u monetarnoj uniji i ‘ex ante’ koordinaciju nacionalnih fiskalnih i ekonomskih politika”, kaže se na web stranici grčkog predsjedništva. Grčka takođe želi da se probudi veća solidarnost među zemljama EU-a pri upravljanju valovima imigranata kako bi se zajednički očuvala sigurnost kopnenih i morskih granica EU-a. Imigracijski valovi, uzrokovani nestabilnošću na evropskoj periferiji, stavili su dodatni teret na članice EU-a, upravo u periodu ekonomske krize kada su svi napori trebali biti usmjereni na očuvanje stabilnosti i poticanje rasta. Taj teret najviše je pao na članice koje se nalaze na vanjskim granicama, a to su upravo one koje su najjače pogođene recesijom i nezaposlenošću.
U tom kontekstu grčko će predsjedništvo koncentrirati napore kako bi ukazalo na pozitivne aspekte sveobuhvatnog upravljanja migracijama. Budući da je Grčka tradicionalno pomorska zemlja, ona stavlja naglasak i na korist pomorskih aktivnosti za evropsku ekonomiju u cjelini, te kaže kako je ključna ideja redefinisati i ponovno pokrenuti evropsku pomorsku politiku u svim njezinim aspektima. Izbori za Evropski parlament tokom grčkog predsjedanja dodatni su faktor koji će determinisati okvir predsjedanja.
Već u januaru će Srbija, koja je status kandidata dobila u martu 2012., a EU je odobrila otvaranje pregovora u junu 2013., započeti pristupne pregovore.
“Posebno samo zadovoljni činjenicom da tokom našeg predsjedanja započinju pregovori sa Srbijom. Mislim da će od toga imati koristi cijela regija i sve zemlje“, rekao je nedavno u Briselu na predstavljanju programa grčkog predsjedništva zamjenik ministra inostranih poslova Dimitris Kurkulas. S obzirom na to da Grčka nije priznala nezavisnost Kosova, upitan o tome hoće li to uticati na pregovore sa Srbijom, Kurkulas je rekao da je novi korak Srbije prema evrointegracijama dobra vijest i za Kosovo, a da “činjenica da neke od evropskih zemalja nisu priznale deklaraciju o nezavisnosti Kosova nije prepreka napretku u odnosima s Kosovom“.
Grčka je jedna od zemalja koja se uvijek zalagala za evrointegracije zemalja zapadnog Balkana, a upravo tokom jednog od prethodnih grčkih predsjedanja Unijom, a ovo će biti peto otkad je ušla u EU 1981., potvrđena je u Solunu 2003. evropska perspektiva zapadnog Balkana, koja je tada obuhvatala i Hrvatsku.
Jedno od pitanja tokom grčkog predsjedanja biće i napredak u pristupnim pregovorima s Turskom, koja je započela pregovore kad i Hrvatska, a minimalno je napredovala. Konačno, analitičari ipak ocjenjuju da se od Grčke, koja na čelu EU-a nasljeđujeje Litvaniju, ne očekuju velika djela već uglavnom da “drži vodu” do sljedećeg predsjedanja. Smisao grčkog predsjedanja Evropskom unijom
doveli su u pitanje dvojica njemačkih parlamentaraca, Klaus-Peter Wilsch i Frank Schaeffler, koji su prije nekoliko mjeseci za Bild kazali da vjeruju da bi Grčka trebala preskočiti predsjedanje, koje će ju stajati 100 miliona evra koje će ponovno trebati posuditi.
Ipak, nakon što je skoro završila u stečaju i prošle godine skoro bila izbačena iz evrozone, Grčka se zadržala na površini pozitivnijim privrednim vijestima posljednjih mjeseci, a u budžetu za 2014. potvrdila je da će izaći iz šestogodišnje recesije s rastom od 0,6 odsto sljedeće godine.
Po podacima iz decembra za septembar 2013., stopa nezaposlenosti zadržala se blizu rekordnih nivoa, ali su se pojavile prve naznake da tempo gubitka radnih mjesta usporava. Atina je takođe predvidjela da će ove godine ostvariti višak u budžetu od 812 miliona evra. Grčka je bila jedna od pet zemalja evrozone koja je dobila međunarodnu pomoć, uz Irsku, Portugal, Španiju i Kipar.