BEOGRAD, Građevinski radnici iz Srbije se, u potrazi za poslom, sele hiljadama kilometara daleko od kuće i svoje dnevnice zarađuju po skelama Sudana, Albanije, Kazahstana, Ugande. Prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prošloj godini je preko granice bilo angažovano 2.172 srpskih radnika, i to njih 1.545 u evropskim zemljama, 104 širom Azije, 223 u Africi i 19 u Južnoj Americi.
– Najviše radnika iz Srbije je radilo na gradilištima u Rusiji (810), a potom u Crnoj Gori (670) – bilježe u Zavodu za statistiku. – U Njemačkoj je bilo uposleno njih 158, u Kazahstanu 104, ali i 95 u Alžiru, 36 u Gabonu, 23 u Ugandi, 19 u Peruu, petorica u Albaniji, po trojica u Sudanu i Nigeriji.
I dok građevinci sve rjeđe dolaze do sigurne i čiste zarade, bilo u zemlji ili ”preko”, u Savezu samostalnih sindikata Srbije upozoravaju da je naš ”nekada najveći izvozni kapacitet” – na umoru. Radnike koji su u posljednje dvije decenije bili čuveni širom svijeta danas mijenjaju oni koji mahom zarađuju ”na crno”.
– U Srbiji posluje oko 200 preduzeća koja se bave raznim oblastima građevinarstva, ali ona su slabo konkurentna na stranom tržištu. Svjesni da ne zadovoljavaju većinu svjetskih standarda, ne javljaju se na konkurse iako mi i dalje imao mnogo radnika koji bi bili adekvatni za poslove i u viskoj i u niskoj gradnji – objašnjava Duško Vuković, predsjednik sindikata građevinskih radnika. – Zato smo došli u situaciju da su velike firme kao što su ”Komgrap”, ”Rad”, ”Trudbenik”, ”Dom”, koje su ranije pronosile slavu po cijeloj Evropi, srednjoj Aziji i Africi, danas na samim marginama posla.
A za takvo stanje sindikalci, na prvom mjestu, krive državu.
– Za razliku od ostalih zemalja, Srbija nema nikakvu strategiju za razvoj građevinske industrije, uprkos tome što imamo stručne radnike i iženjere, kao i sasvim konkurentne cijene rada – dodaje Vuković.
Od dvije milijarde, 300 miliona
Sudeći prema obimu posla, našim građevincima je ostalo samo da se sjećaju ”zlatnih vremena” kada su podizali gradove širom svijeta i u svoju zemlju vraćali po dvije milijarde dolara godišnje – kažu u SSSS. Danas se njihov učinak mjeri višestruko manjim iznosima, pa su, prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, proše godine srpskoj kasi, donijeli 324 miliona dolara. Novosti
Građevinci iz Srbije stigli do Nigerije
