BANJALUKA, Sve snažniji trend podizanja nenamjenskih potrošačkih kredita, za finansiranje svakodnevnih životnih potreba, doveo je do toga da na ta zaduženja trenutno otpadaju gotovo dvije trećine kreditnih dugovanja građana BiH.
Potvrđuju ovo posljednji zvanični podaci Centralne banke BiH (CB BiH), koji u ciframa kažu da je na kraju maja ove godine ukupna kreditna zaduženost stanovništva iznosila 6,83 milijarde KM, dok se od ove svote 4,06 milijardi odnosilo na nenamjenske potrošačke kredite.
Podaci CB BiH ukazuju i na to da se u BiH od kraja 2008. godine do kraja maja ove godine, uz periode kratkih izuzetaka, bilježi konstantan rast kratkoročnog zaduživanja.
Naime, ukupna kreditna dugovanja stanovništva su prije četiri i po godine iznosila 6,69 milijardi KM, od čega je iznos kratkoročnog kreditnog duga bio 3,39 milijardi KM. Jednostavna računica ukazuje na to da je iznos kratkoročnih zaduženja tada činio polovinu ukupne zaduženosti.
Da građani BiH svakog mjeseca sve više posežu za podizanjem nenamjenskih kredita kako bi platili režije, kupili zimnicu ili otišli na ljetovanje, nije velika novost. Ipak, činjenica da nenamjenski krediti u dvotrećinskom omjeru učestvuju u ukupnoj kreditnoj zaduženosti građana BiH je, prema mišljenju stručnjaka, veoma loš pokazatelj.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT, ocjenjuje da je sve snažniji trend kratkoročnog zaduživanja stanovništva logičan slijed okolnosti u kojima se sve većem broju građana smanjuju plate, dok troškovi života rastu.
“Zbog sve težih ekonomskih uslova života, veliki broj građana, nažalost, dolazi u situaciju da se zadužuje u mikrokreditnim organizacijama, da ulazi u minuse na svojim računima ili pozajmljuje od rođaka i prijatelja. Među njima je dosta i onih koji zatvaraju jedan kredit podizanjem drugog, a to je, ukupno posmatrano, samo odlaganje rješenja”, smatra Grabovac.
On je konstatovao da stalnim produbljenjem zaduživanja građani lako mogu završiti u teškoj situaciji kada više neće imati od koga ni gdje posuditi, dok će sa druge strane njihova dugovanja i dalje dospijevati.
“Periodično posmatrano, postoje i oni periodi pojačavanja trenda nenamjenskog zaduživanja u ljetnom periodu i pred zimske praznike, jer građani BiH, između ostalog, na ovakav način finansiraju svoja putovanja i zimske praznične proslave”, kaže on.
Grabovac je, između ostalog, konstatovao da, pored rasta kratkoročnih kreditnih zaduženja, broj realizovanih stambenih kredita uglavnom pada ili stagnira, što jasno ukazuje da stanovnici BiH žive u nesigurnosti zbog čega se sve teže odlučuju na dugoročna investiranja.
Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH, ocijenio je da rast kreditnog zaduživanja stanovništva ukazuje na to da veći broj stanovnika podiže kredite kako bi finansirao tekuće životne potrebe.
“Iako se slažem da postoji dosta ugroženih, ipak to u pregledu ovih kretanja nije reper za sve. Bilo bi daleko bolje da se građani zadužuju za kreditiranje trajnih rješenja, ali je trenutno očito da je sve manje ljudi u prilici da se odluči na takve investicije”, kaže Mišić.
On je dodao da su se zbog velike potražnje za ovakvim kreditima banke potrudile da na tržište plasiraju širok spektar nenamjenskih paketa do kojih se stiže sve brže, lakše i jeftinije, što je svakako jedan od dodatnih faktora koji utiču na to da se stanovnici lakše odlučuju da ih uzmu.
“Slično, samo u manjem obimu, dešava se i u segmentu zaduženja po osnovu kreditnih kartica. Radi se o tome da su kartice ranije malo korištene, međutim banke iz godine u godinu sve više razvijaju njihovu ponudu, a građani ih, sa druge strane, sve više koriste i samim tim lako posežu za time da se na njima zaduže”, kaže Mišić. Nezavisne novine