BANJALUKA, Građani BiH ne bi trebalo da imaju većih problema pri prelasku granice nakon što Hrvatska 2013. godine postane članica Evropske unije, ali će uslovi koje će izvoznici morati da ispune da bi robu plasirali na hrvatsko tržište biti mnogo oštriji.
Predstavnici Hrvatske potpisali su u petak ugovor o pristupanju zemlje Evropskoj uniji, a zvanični ulazak Hrvatske u Uniju 27 zemalja predviđen je za 1. jul 2013. godine. Evropski standardi u ovoj zemlji moraće se poštovati već od 1. januara 2013. godine.
Prelazak granice
Iako hrvatski zvaničnici naglašavaju da će Hrvatska i dalje ostati otvorena za sve susjede, a pogotovo za BiH s kojom ima najdužu granicu, stanovnici BiH strahuju da bi ulaskom Hrvatske u EU mogli da se pojave novi uslovi za ulazak u ovu zemlju.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović kazao je da stanovnici BiH ne bi trebalo da imaju većih poteškoća pri prelasku granice, te da će ova zemlja na političkom nivou ostati otvorena za susjede.
Direktor Granične policije BiH Vinko Dumančić rekao je “Glasu Srpske” da ni u Hrvatskoj još uvijek nisu sigurni na koji način će građani BiH moći da putuju u ovu zemlju.
– Jedna od opcija jeste da bude nastavljena praksa koju je Hrvatska imala sa Slovenijom i Italijom, odnosno da naši građani u Hrvatsku putuju uz ličnu kartu i određenu potvrdu. Ali je još rano o tome govoriti – kazao je Dumančić.
Optimizam u vezi sa daljim odnosima sa Hrvatskom ne dijele privrednici, koji se plaše da bi ulazak najznačajnijeg trgovinskog partnera BiH u EU mogao da im donese velike probleme.
Promet robe
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH, koja je uradila analizu o posljedicama koje će ulazak Hrvatske u EU imati na BiH, navode da bi prehrambena industrija BiH zbog toga mogla da se nađe pred kolapsom ako domaće vlasti hitno ne preduzmu odgovarajuće mjere.
Najveće probleme mogli bi da imaju proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda, jer će ostati bez najvećeg izvoznog tržišta za svoje proizvode.
– Osnovna prepreka izvoza BiH na tržišta zemalja EU je u tome što i dalje nemamo nijednu evropski akreditovanu laboratoriju za izvoz namirnica životinjskog porijekla na njihova tržišta – navodi se u analizi Spoljnotrgovinske komore.
Procjenjuje se da BiH u Hrvatsku godišnje izvozi 40 miliona litara mlijeka. Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda predstavlja jednu od rijetkih prehrambenih djelatnosti koja ostvaruje spoljnotrgovinski suficit.
– Ulaskom Hrvatske u EU naš izvoz biće u potpunosti blokiran sve dok se neka od laboratorija u BiH ne akredituje za ove poslove – dodaje se u analizi.
Prema podacima Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u 2010. godini Hrvatska se nalazila na prvom mjestu među spoljnotrgovinskim partnerima BiH na uvoznoj i na drugom mjestu na izvoznoj strani. Učešće Hrvatske u ukupnom uvozu iznosilo je 15,12 odsto, a u ukupnom izvozu 15,09 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 52 odsto.
Ekonomski ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH Duljko Hasić kaže da vlasti BiH nisu adekvatno reagovale na ulazak Hrvatske u EU.
– BiH ima izuzetno malo vremena i najvjerovatnije neće uspjeti da pripremi infrastrukturu, koja se prije svega odnosi na kontrolu kvaliteta. Ogroman problem je i činjenica da ćemo imati samo dva granična prelaza opremljena za kontrolu kvaliteta – Gradiška i Bijača, što će otežati i poskupjeti izvoz i smanjiti njihovu konkurentnost – kazao je Hasić i dodao da će se zbog toga značajan dio izvoza mliječnih proizvoda, mesa i jaja morati ukinuti.
S druge strane, promjena spoljnotrgovinskog režima između BiH i Hrvatske, odnosno primjena odredaba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju umjesto CEFTA 2006. u bilateralnoj trgovini učiniće nekonkurentnim uvoz određenih proizvoda u BiH.
– To se odnosi, prije svega, na mlijeko i mliječne proizvode, mesne prerađevine, keks i konditorske proizvode te duvanske prerađevine, ali i neke druge koji nisu među vodećim. Takođe, moguće je očekivati i povećanje vrijednosti stranih ulaganja, kako u proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta onih kompanija koje već posluju u BiH, tako i u preuzimanje domaćih ili izgradnju novih proizvodnih kapaciteta – ističu u Spoljnotrgovinskoj komori.
S ciljem smanjenja negativnih implikacija ulaska Hrvatske u EU na BiH, Savjet ministara BiH zadužio je krajem oktobra nadležne institucije da preduzmu sve aktivnosti kako bi bili spriječeni negativni efekti.
Direkcija za evropske integracije BiH izradila je izvještaj o aktivnostima koje treba da budu preduzete, od rješavanja spornih pitanja na međudržavnoj granici, izgradnje graničnih prelaza i putnih komunikacija do rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i statusa radnika BiH u Hrvatskoj. Mnoga od ovih pitanja otvorena su godinama, a trebalo bi da ih rješavaju međudržavna vijeća, te Državna komisija za granice.
Povrat poreza
Portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević rekao je da će procedura povrata PDV-a za robu kupljenu u Hrvatskoj, na šta građani BiH imaju pravo, po ulasku Hrvatske u EU ostati ista.
– Procedura je potpuno ista. Građani će na izlasku iz Hrvatske carinicima morati da pokažu robu i obrazac za povrat poreza koji su dobili u radnji i poslije toga redovno vratiti porez putem banke ili ponovnog odlaska u Hrvatsku – kazao je Kovačević.
Studiranje
Prema postojećoj praksi Hrvatske, samo oni državljani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo mogu studirati u Hrvatskoj pod istim uslovima kao i domaće stanovništvo, dok oni koji nemaju hrvatsko državljanstvo mogu studirati u okviru kvote koja je predviđena za strane studente, uz plaćanje školarine. Ulazak Hrvatske u EU ne bi trebalo da promijeni ovu praksu. Glas Srpske