SARAJEVO, Drugi talas recesije, koji je ove godine zahvatio zemlje Zapadnog Balkana, nije mimoišao ni Bosnu i Hercegovinu, navodi se u ekonomskom izvještaju Svjetske banke.
Iako pokazatelji naizgled nisu toliko loši jer ne pokazuju drastično negativan pad, činjenica je da je osnovica sa koje se računa veoma niska i kada je riječ o industrijskoj proizvodnji, izvozu, akumulaciji i investicijama.
Zemlji je neophodno povećanje efikasnosti javne potrošnje, kao i unapređenje poslovnog ambijenta koji bi privukao strane investicije. Mogu li se preporuke sa papira sprovesti u stvarnu želju za oporavak države u kojoj jedino raste broj narodnih kuhinja i sumnjivih milionera?
Najniži regionalni rast bruto društvenog proizvoda u posljednje dvije godine, uz najlošije poslovno okruženje, te najniži iznos stranih investicija po stanovniku znak su za alarm koji BiH upozorava na mogući kolaps.
Naredna godina ne donosi veće poboljšanje, ako ga uopšte i bude.
“Vrlo je malo vjerovatno da će doći do značajnog rasta izvoza i u tom kontekstu očekuje se da će zapošljavanje biti slabo, odnosno tržište rada neće pokazati neke značajne znake oporavka”, kaže Borko Hanđinski, ekonomista Svjetske banke.
Naizgled povoljni pokazatelji, koji ne pokazuju značajan pad u odnosu na druge zemlje regije, samo su privid, smatra ekonomski analitičar i projekt menadžer Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran.
“To je zbog toga što je stanje u BiH ranije bilo lošije. Npr. stanje u Hrvatskoj jeste sada primjer beskonačnog zaduživanja, recesije, stalnog smanjivanja kreditnog rejtinga – i čini se da je trend u BiH u tom poređenju manje negativan. Međutim, stanje u Hrvatskoj je takvo da ta država ulazi u EU za nekoliko mjeseci, da su i vrijedost BDP-a i proizvodnje i broj zaposlenih i svi ostali pokazatelji daleko bolji nego u BiH, tako da se nemamo čime tješiti. Stanje u narednom periodu u najboljem slučaju bi moglo stagnirati ili bi se eventualno u nekim rijetkim sektorima mogli ostvariti određeni pomaci, bez drastičnog poboljšanja uslova poslovanja i konkurentnosti privrede i ogromnog zaokreta djelovanja nadležnih vlasti, koje bi se, umjesto parlamentarnim većinama, trebale baviti ekonomijom. Zaista, čak i ovakve prognoze Svjetske banke čine se preoptimistične”, kaže on.
Kakva je ustvari slika najbolje govori podatak da je samo u Kantonu Sarajevo svaki mjesec 270 soba ostalo bez posla, te da je značajno opao broj privrednih subjekata. Sa rastom nezaposlenih rasle su i cijene, što najviše pogađa stanovništvo, koje živi na ivici siromaštva, a takvih je skoro polovina. Ekonomsku situaciju u BiH ocjenjuju katastrofalnom.
Međutim, ni u foteljama ne nude optimistične prognoze. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda kaže: “Naša je procjena da će doći do pogoršanja makroekonomskih pokazatelja i da je 2015. godina godina koja, po nama, nosi nadu da bi se moglo desiti puno toga što je dobro.”
Mada se prividno trend povećava, u padu su i strane investicije koje su iznosile oko 80 dolara po stanovniku, dok je regionalni prosjek 300 dolara. Okosnica bh. ekonomije, s obzirom na nepovoljne spoljne uticaje, trebala bi biti domaća proizvodnja i ulaganje u raspoložive kapacitete. Od toga, već je jasno, boljitka zemlja neće osjetiti.
Investicijsko razvojne banke u dubokim su problemima. Oko njih kolaju korupcionaške afere, poput političkih ucjena u onoj u Federaciji, ali i one u RS, koja svemu služi, a razvoju ne.
Tako u BiH i u narednoj godini, po navici, možemo očekivati rast broja korisnika narodnih kuhinja, kojih je do danas 35.000. Takođe, pokazatelji govore da bi uporedo sa njima mogao porasti i broj sumnjivih milionera, čije se bogatstvo procjenjuje na devet milijardi dolara. Poređenja radi – priliv stranih investicija u 2011. godini je iznosio oko 289 miliona evra, prenose agencije.
