FOČA – Ni dvije sedmice nakon našeg upita nije bilo dovoljno službama informisanja opštine Novi Grad Sarajevo da odgovore na pitanje – kako je i gdje završio novac dodijieljen Udruženju Jedinstvena organizacija boraca Foča (JOB).
Mnogo toga je sporno u dodjeli ovog novca, a vlasti očito ne zanima šta je urađeno sa novcima poreskih obveznika.
Krenimo redom, mnoge organizacije sa sjedištem u Sarajevu dobijaju novac u ime povratnika u Foči, taj novac troše, ali on ne dolazi do povratničke populacije. To u izjavi za Interview.ba potvrđuju mnogi povratnici u Foči.
Jedna od takvih organizacija je i JOB Fočaka. Njima je 2017. sarajevska općina Novi Grad dala 15.000KM za nabavku vozila sa rashladnim uređajem, koje nikada nije nabavljeno.
Šta će borcima „hladnjača“?
Opštinske vlasti odlučile su pomoći malinarima. Ali preko organizacije bivših boraca, koje sa poljoprivrednicima povratnicima nema nikakve veze, niti se ikada bavila od održivim povratkom.
Zato je naša prva adresa upravo vlast u opštini Novi grad. Da ih pitamo kako se moglo desiti da boračka organizacija dobije novac za nabavku mehanizacije za malinare, odnosno da li su znali da JOB nema nikakve veze sa povratnicima?
Htjeli smo pitati da li su načelnik, odnosno opštinski odbornici znali kome i zašto daju novac.
Odgovor smo čekali danima. I nismo ga dobili.
Šta je bilo godinu ranije?
No, tih 15.000KM za nabavku kombija sa rashladnim uređajem nije jedina pomoć koju je Novi Grad dala ovom udruženju. I godinu ranije JOB je iz opštinske kase dobio novac.
Vidljivo je to iz odluke Opštinskog vijeća Novi Grad Sarajevo sa 40. sjednice održane 28.07. 2016.
U odluci se navodi da se JOB-u dodjeljuje 12.000KM za refundiranje troškova za zamjenu ličnih dokumenata povratničke populacije.
I opet isto pitanje – zašto se novac namijenjen povratnicima daje preko organizacije koja ni u nazivu, a ni opisu djelatnosti ne bavi ovom populacijom.
Aplicirali, a nisu ispunili uslove
Da stvar bude gora i dodjela sredstava besmislenija govori i činjenica da je jedan od uslova za dodjelu novca i učešće u projektu. JOB je morao potpisati izjavu da će sufinansirati projekat. Ali, u trenutku apliciranja na javni poziv nisu imali novac neophodan za kupovinu motornog vozila. Novac nisu uspjeli nabaviti ni nakon što su dobili tranšu od opštine.
U opštini su prije dodjele novca morali znati nekoliko činjenica:
Da JOB nema veze sa održivim povratkom i da se u tom trenutku nisu bavili održivim povratkom
Da JOB nema drugih projekata
Da JOB nije imao novca za učešće u projektu, što je bio jedan od uslova za dodjelu nepovratnih sredstava
Da su čelni ljudi JOB-a u Sarajevu, a ne na terenu – u Foči
No, očigledno nisu ili su jednostavno svjesno JOB-u progledali kroz prste. U tom trenutku načelnik opštine Semir Efendić bio je kadar SDA. I tu počinje i završava veza JOB-a sa lokalnim budžetom.
Udruženje JOB Fočaka radi u okviru koordinacije udruženja u Foči na čijem je čelu Izet Spahić, dugogodišnji kadar SDA i bivši odbornik SDA u Skupštini opštine Foča, te nekadašnji predsjednik Skupštine opštine.
Od 2016. do 2020. SDA je bila u vladajućoj koaliciji u opštini Foča. Predsjednik skupštine je bio Izet Spahić koji je u tom periodu odlučivao ko će biti članovi Opštinske izborne komisije. 2017. odlučio je na u komisiju imenovati Refika Kiselicu, koji je baš te godine dobio sredstva od stranačkog kolege Semira Efendića.
Amir Čaušević, predstavnik Opštine Foča za Interview.ba smatra da se u ovom slučaju radi o klasičnom stranačkom udruživanju za izvlačenje javnog novca.
„Sigurno su iskorištavali svoje stranačke kolege koji su bili na stranačkim funkcijama. Kiselica i Imamović su bili u SDA. Refik Kiselica je u ime SDA član svih komisija koje je SDA formirala u Skupštini opštine Foča“, kaže Čaušević.
Povratnici ni čuli, ni vidjeli
Povratnici sa kojima smo razgovarali smatraju da se radi o zloupotrebi javnih sredstava.
No, tvrde to je tek kap u okeanu prevara.
Fočanski povratnici, koji su se u tom periodu bavili proizvodnjom malina, kažu da vozilo – hladnjaču nikada nisu vidjeli. Neki su za vozilo koje je namijenjeno upravo njima čuli tek od nas.
Povratnik i malinar kaže Džemid Glibo na naše pitanje da li je ikada koristio ili vidio vozilo čija nabavka je finansirana građanima Novog Grada odgovara negativno.
„Ja nemam predstave o čemu pričate. Ja nemam pojma o tome, ne znam ni da se to nabavljalo. Nemam predstave“, kaže Glibo.
No, čuo je da su mnogi novci potrošeni bez konkretne koristi za povratnike. Kaže da je najviše nepravilnosti bilo u Povratničko poljoprivrednoj zadruzi „Aladža“.
„Oni su svjesno u startu krenuli da opljačkaju šta mogu. Ovo nije krađa, ovo je pljačka“, tvrdi naš sagovornik.
Tjeraju nas iz Foče
Vraćajući se na pitanje da li mu je poznato kako je boračko udruženje dobilo priliku da kupuje mehanizaciju za pomoć poljoprivrednicima, Glibo kaže:
„Kako će udruženje boraca dobiti novac za hladnjaču? Oni nemaju nikakvu aktivnost, nemaju nikakvu djelatnost, ni u APIFU-u nemaju registrovanu poljoprivrednu djelatnost“, pita se Glibo.
Ovaj i mnoštvo sličnih primjera, priča nam, tjera povratnike iz Foče, a one koji su i pokrenuli proizvodnju da od nje odustanu.
„Jedan momak odlučio je da odustane. Vidi da nema nikakve podrške. Vidi da nekima dolazi pomoć, a nikada nisu ništa radili u poljoprivredu. Oni su to sve pljačkali“, dodaje naš sagovornik.
Donacije u pogrešnim rukama
Jedan od malinara koji je odustao od proizvodnje je i Abid Fulurija. Imao je problema sa otkupom, a za kombi s rashladnim uređajem kaže nikada nije čuo.
„Gospodine, to što ja slušam od Vas meni je to novo. Ja sam ovdje 22 godine. Nažalost, to tako funkcioniše. Nije to samo hladnjača. Kroz Zadrugu „Aladža“ ima toga more. To vozilo koje je namijenjeno da se prevoze maline je sigurno završio u privatnim rukama. Priča se da je kod nekog Hasanbegovića. Mi tu hladnjačku nikad nismo vidjeli“, tvrdi Fulurija.
Fulurija: Tako to funkcioniše
U razgovoru za Interview kaže da su mnoge donacije od završavale u pogrešnim rukama.
Džemid Glibo ističe kako su mnogi zapravo zaradili na račun povratnika.
„Oni nisu povratnici, nijedan taj čovjek ne živi u Foči. Nije meni problem da ima udruženje Fočaka u Sarajevu i da se bave svojim sarajevskim problemima. Ali, ako ti registruješ to kao udruženje za pomoć povratnicima u Foči, a živiš u Sarajevu, pa tu se u startu vidi da nešto nije uredu. Toliko si dušebrižan da nemaš šta da radiš po Sarajevu nego pomažeš povratnike po Foči, pa daj molim te. To je više nego smiješno“, dodaje Glibo.
JOB: Jesmo aplicirali
Istovremeno, na naše pitanje kako pomažu povratnike i kako se bave održivim povratkom čelni ljudi JOB-a odgovaraju – nikako.
Priznaju da su aplicirali na javni poziv za dodjelu sredstava i primili donaciju za poslove koje ni ne rade. Kiselica koji je prvi čovjek udruženja priznaje da radi jedno, a novac dobija za drugo. Bavi se datumima, a novac dobija za održivi povratak.
„Slabije sam ja uključen u održivi povratak jer ima udruženje za izbjegla i raseljena lica. U stvari, postoje dva udruženja i oni se najviše bave. Ja lično sam kroz ovu koordinaciju udruženja angažovan vezano za obilježavanje nekih bitnih datuma, ne u smislu održivog povratka“, priznaje nam u telefonskom razgovoru Refik Kiselica, predsjednik JOB-a.
Kiselica: Šta je sporno?
No, ni njemu ni opštini Novi Grad Sarajevo to prije šest godina nije bilo sporno.
„JOB dugo već nema aktivnosti, jer čekamo reorganizaciju udruženja. Eto već godinama ne radimo. Najvjerovatnije će u toku ovog polugodišta doći do reorganizacije udruženja sa područja Foče“, dodaje Kiselica.
Nismo imali dovoljno novca
A oko novca za hladnjaču, Kiselica odgovara:
„JOB je dobio pare za tu hladnjaču. To je bio kombi sa sistemom za hlađenje, kombi, pa eto možda se to i zove hladnjača. I pošto nije bilo dovoljno para bila je varijanta da vratimo taj novac općtini Novi Grad ili da vidimo da, pošto se formirala zadruga (PPZ „Aladža“), da oni obezbijede još sredstava i da njima prebace novac. Po odobrenju je to urađeno“, kaže Kiselica.
Podsjećate na one koji kritikuju
Na naša insistiranja da odgovori zašto su se prihvatili posla u oblasti kojom se ne bave Kiselica kaže:
„Malo me podsjećate na one koji kritikuju. Po pitanjima malo mi djeluje tako. Što se mene tiče možemo sjesti i pričati o svemu“, poručio nam je.
Džemal Imamović, predsjednik skupštine JOB-a nije bio raspoložen da odgovori šta je JOB namjeravao sa kombijem s rashladnim uređajem, odnosno da li su imali ijednu drugu aktivnost vezanu sa poljoprivredom ne daje konkretan odgovor. Iako na odgovornoj poziciji u duruženju, zaobilazi odgovornost.
„Vidite, ja sam u tom Udruženju samo predsjednik Skupštine. Prema tome, moje učešće je minorno u odlukama“, rekao nam je.
Dok se borci bave problemima malinara, pitanje je i kako se novci za potrebe fočanskih povratnika daju udruženjima sa sarajevskom adresom.
„I ja sam uglavnom u Sarajevu, udruženje je registrovano u Sarajevu“, dodaje Kiselica.
No, predstavnik opštine Amir Čaušević kaže da su obojila morali znati šta je sa novcem koji su dobili.
„To samo znaju predsjednik tog udruženja Refik Kiselica i predsjednik skupštine udruženja Imamović. Problem je što to vozilo nikada niko, od povratnika, pa i ja nije vidio to vozilo u Foči. Niko“, kaže Čaušević.
Dodaje da je sve što je rađeno u vezi sporne nabavke „čisti kriminal“.
„Šta je bilo sa tim sredstvima za nabavku tog vozila sa rashladnim uređajem, ja ne znam. Meni, pa i mnogima sa kojima sam ja kontkatirao, nije jasno šta će udruženju JOB Fočaka, to vozilo. Boračkom udruženju koje egzistira u Sarajevu, a i svi ti ljudi koji vode to udruženje žive u Sarajevu. Po meni, to je klasični kriminal. Ne znam kako drugačije to da nazovem“, kaže Čaušević.
Na kraju našeg razgovora kaže da je ovo samo jedan od primjera kako su razna udruženja aplicirala u ime onih kojima je pomoć potrebna. Novac su dobili aplikanti, a osobe u potrebi nisu dobile pomoć.
„Ja ne znam kako drugačije to nazvati, ovo je klasični kriminal. Aplicirati u nečije ime, dobiti sredstva, da se pomogne ljudima u čije ime su aplicirali, onda te pare nestanu, ja ne znam kako to nazvati drugačije ako ne kriminal“, kaže Čaušević.
Nedosanjani san
Prije skoro 10 godina ekspanzija proizvodnje malina mnogim je povratnicima dala nadu o mogućnosti održivog povratka i pristojne zarade. Mnogi donatori tada su dijelili na desetine hiljada sadnica. Maline su zahtjevne za uzgoj i zahtijevaju kvalitetan transport i brzu prodaju. U ovoj grani poljoprivredne proizvodnje hladnjače su od presudnog značaja kako bi urod bio sačuvan i zaštićen od propadanja.
Svakog dana u Foči je sve manje povratnika. Odlučuju se potražiti bolji život negdje drugo.
Za svoj nedosanjani san trebaju zahvaliti vlastima, lažnim prijateljima i pokradenim donacijama. Interview.ba
