SARAJEVO, Za razliku od ove godine kada je veliki dio uzroka recesije i ekonomskih i drugih problema bio uzrokovan vanjskim faktorima, u 2010. i narednim godinama naš oporavak neće biti spor i težak zbog globalnih uzroka nego zato što je naša lokalna kriza prisutna dugi niz godina, izjavio je projekt menadžer Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran.
Bh. vlasti nisu stvorile uslove za uspješno poslovanje niti približne onima u okruženju, a pogotovo u razvijenim zemljama, nisu realizovane brojne neophodne reforme – socijalnog, zdravstvenog, penzionog i drugih sistema, a naša privreda je suočena s neodrživim nivoom različitih opterećenja.
„Za sve loše što nas čeka u 2010. godini apsolutno najveću krivicu snose nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini“, istakao je Gavran.
Ako vlasti, po njegovim riječima, svu svoju energiju budu usmjerile na ispunjavanje uslova stand-by aranžmana i onda ta sredstva koristili za pokrivanje neproduktivnih budžetskih rashoda, bez podrške privredi, samo će najjače izvozne kompanije potaknute globalnim oporavkom moći u 2010. godini računati na pozitivne trendove i razvoj, a svi ostali mogu biti sretni ako opstanu i barem zadrže postojeće stanje ili počnu simboličan lagani oporavak.
Gavran je dodao da najmanje razloga za optimizam imaju otpušteni radnici i socijalno ugrožene kategorije jer ne samo što im sadašnja primanja ne osiguravaju normalan život već su izgledna daljnja njihova umanjenja, što opet posljedično uzrokuje pad potrošnje i pad standarda.
Makroekonomski pokazatelji, procjenjuje Gavran, vjerovatno će ostvariti očekivani blagi rast (gotovo izvjesno ispod jedan posto rasta GDP-a), ali to se na poboljšanje poslovanja većine poslovnih subjekata i pogotovo na živote većine građana neće osjetno pozitivno odraziti.
U drugoj polovini godine i 2011. mogla bi se kretanja poboljšavati, a tempo ovih kretanja isključivo ovisi o postupcima vlasti.
Gavran je dodao da je najbolji primjer ozbiljnosti reakcija vlasti u uvjetima krize bio skoro oduševljeno komentiranje smanjenja vanjskotrgovinskog deficita, ne shvatajući da je to rezultat pogubnog pada ukupne ekonomske aktivnosti.
“Čak ni raspoloživi novac za izgradnju infrastrukture, prije svega autoputeva, nije iskorišten iz političkih razloga i zbog kašnjenja u ispunjavanju uslova, dok je naše građevinarstvo potonulo u najdublju poslijeratnu krizu i tek rijetke kompanije uspijevaju se održati na stranim tržistima i prevazići zastoj na domaćem”, kazao je Gavran. Fena
