BANJALUKA/SARAJEVO, Vlasnici garsonjera u većim gradovima od novca koji traže za svojih tridesetak kvadrata mogu da kupe i do tri kuće sa zemljištem na selu.
Ilustracije radi, kuće u okolini Banovića, Gornjeg Vakufa i Maglaja moguće je pazariti i za 20.000 KM, ili koju hiljadu više, dok je za garsonjeru u jezgru Banjaluke, Sarajeva ili Tuzle neophodno izbrojati minimalno 60.000 KM.
Stručnjaci kažu da je na ovakve drastične razlike u cijenama stambenih objekata u urbanim i ruralnim sredinama uticao niz faktora, uključujući i teške uslove za život u seoskim, i znatno lagodnije u gradskim naseljima.
Primjera radi, život na selu nerijetko podrazumijeva i loše vodosnabdijevanje, vožnju po makadamskim putevima, ali i daljinu od prodavnica, zdravstvenih ustanova, srednjih škola i slično, što je mnoge nagnalo da napuste svoja ognjišta i odu na gradski asfalt.
Takođe, šanse za zaposlenje u seoskim sredinama često su jako male, pa su se brojni žitelji “trbuhom za kruhom” preselili u veće centre.
Demograf Stevo Pašalić podsjeća da je proces urbanizacije nezaustavljiv, te da nekada tipično ruralne države sada imaju dominantno urbanu populaciju, a što se polako vidi i na našim prostorima.
“Mi smo prije nekoliko decenija imali tek oko 27 odsto urbane populacije, a sada je u gradovima naseljeno oko 45 odsto stanovništva. Cijene se kreću na osnovu toga u kojem smjeru ide migracija. Logično je da tržišna cijena nekretnina u gradovima raste jer raste i potražnja”, pojašnjava Pašalić.
Vujo Vukmirica, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, podsjeća da su seoske sredine više-manje, kako on kaže, napuštene i zapuštene.
“S druge strane, privlačnost većih centara prisutna je iz višestrukih razloga, prije svega jer je riječ o mjestima gdje su institucije za obrazovanje, zdravstvo, a tu su i trgovački centri i slično. Kretanje ka centrima je permanentna pojava”, navodi Vukmirica te dodaje da to utiče i na cijenu stambenih objekata.
Kako naglašava, s obzirom na kretanje stanovništva prema gradovima, može se očekivati da će cijene kuća u selima dodatno padati i u periodu ispred nas.
“Imate domaćina koji su nudili džabe seosko domaćinstvo za one koji hoće tu da rade. Ja očekujem da će i dalje padati vrijednosti nekretnina u selima”, podvlači Vukmirica.
S druge strane, u agencijama za prodaju nekretnina svjedoče da je kuće na selima moguće kupiti po prihvatljivim cijenama, ali da ih je, uprkos tome, teško prodati.
“Cijena kuća u BiH varira. U selima imate kuće od 10.000 pa do 50.000 KM, a u većim gradovima za taj iznos ne možete da nađete parcelu zemlje”, ističe Saša Pitner, vlasnik Agencije za nekretnine “Artis” Sarajevo.
Prema njegovim riječima, kuću je oduvijek bilo jako teško prodati, a takva je situacija i danas.
“U gradu se brže proda kuća, ali je kuća sličnih karakteristika na selu jeftinija. Neko će je kupiti za male novce u seoskoj sredini, te će za ono novca što ostane kupiti sebi auto kojim će ići do grada”, naglašava Pitner.
Inače, prema podacima upućenih, i dalje je prisutan pad cijena stanova u BiH, a kako oni procjenjuju, takav trend biće nastavljen i u narednom periodu.
“Taj pad prisutan je ne samo kod nas, već i u okruženju. Zanimljivo je da je, napokon, došlo i do povećanja prodaje stanova jer čim su cijene krenule prema dolje, i prodaja je otišla prema gore”, naglašavaju u agencijama za nekretnine. Nezavisne novine